Dok Ministarstvo kulture i lokalne zajednice, poput Grada Rijeke, svoje javne potrebe u kulturi raspisuju krajem godine za sljedeću godinu, u PGŽ-u su lani natječaj raspisali tek u veljači
RIJEKA Dio korisnika Javnih potreba u kulturi Primorsko-goranske županije ogorčen je zbog mogućnosti da bi i za 2017. godinu Javni natječaj za odabir programa mogao biti raspisan tek u 2017. godini. Tako je bilo prošle godine, kad je natječaj raspisan tek 17. veljače, što je cijeli proces produljilo duboko u tekuću godinu, što je onemogućilo pravodobno planiranje programa.
Pokušali smo stoga doznati od pročelnika Upravnog odjela za kulturu sport i tehničku kulturu PGŽ-a Valerija Jurešića hoće li biti kašnjenja s raspisivanjem Natječaja i što je zapravo prouzročilo prošlogodišnje kašnjenje. Jurešić nam je odgovorio da je za sve »kriva« Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.
Ova kobasica od Uredbe, donesena u ožujku 2015. godine, propisuje postupanje u pitanjima vezanim za financiranje udruga na način da prvo mora biti objavljen plan raspodjele sredstava za udruge, koji uključuje i iznose koji će se dijeliti, kao i očekivani broj donacija. Problem je u tome što se ti podaci ne mogu objaviti dok se ne prihvati proračun, što u konačnici uzrokuje pomicanje.
Frka i s tvrtkama
No postavlja se pitanje kako onda Ministarstvo kulture i lokalne zajednice poput Grada Rijeke uspijevaju provesti natječaje za javne potrebe u kulturi ranije. Jurešić odgovara da su oni u PGŽ-u zapravo jedini »štreberi« koji poštuju Uredbu, a da je, primjerice, Ministarstvo kulture lani tražilo od Ureda za udruge Vlade RH da im dozvoli raspisivanje natječaja.
Jurešić kaže da će probati učiniti sve da natječaj za udruge, ustanove i fizičke osobe ipak izađe ove godine, dok se komplicira stvar i za tvrtke, s obzirom na direktive iz EU, koje nalažu reguliranje subvencija za privatni sektor. Njima se, naime, ne mogu davati donacije nego subvencije, što se nije reguliralo prošle godine pa potpore prošle godine nisu ni išle tvrtkama. Jurešić kaže da rade na tome, odnosno da razvijaju oblik subvencioniranja kulturne i kreativne industrije i da bi to trebalo krenuti u prvoj polovici tekuće godine. Ipak, Jurešić savjetuje tvrtkama da osnuju udruge te na taj način za svoje programe osiguraju potporu javnog kapitala.
Zakon ili Uredba
Od pročelnika Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke Ivana Šarara probali smo doznati kako njima polazi za rukom zaobilaziti Uredbu, što je, barem dosad, bila nepremostiva prepreka Županiji. Šarar kaže da se oni u Gradu drže Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi, koji izričito kaže da se Javne potrebe donose zajedno s proračunom.
– Grad Rijeka izrađuje novi pravilnik za financiranje udruga, no već je dogovoreno da će udruge koje provode programe i projekte u kulturi biti izuzete. Razlog je jednostavan, financiranje programa u kulturi definirano je Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi. Javne potrebe u kulturi donose se zajedno s proračunom; to je logičan način da se zadrži ritam u planiranju programskih godina/sezona kako za udruge tako i za ustanove u kulturi – kaže Šarar, izričući mišljenje da ih se za takvo postupanje ne može pozivati na odgovornost jer uostalom i MK tako radi.
– Ali ako bi se pokazalo da naše Javne potrebe nisu u skladu s Uredbom, ja i dalje mislim da smo ispravno postupili, jer ostaviti udruge bez financiranja šest ili devet mjeseci u situaciji kad se već kasni s plaćanjima bilo bi pogubno za scenu. To jednostavno nije bila prihvatljiva opcija – zaključuje Šarar.