ZAGREB»Kompendij neposluha« manje je poznata knjiga Predraga Matvejevića, objavljena na talijanskom (ne i na hrvatskom jeziku), no govoreći o našem najprevođenijem piscu ugledna talijanistica Sanja Roić istaknula je upravo ovaj Matvejevićev naslov, koji pogađa srž njegova stvaralačkog bića.

– Matvejević je kao dugogodišnji uvaženi profesor slavistike na glasovitoj rimskoj La Sapienzi i pariškoj Sorbonni mogao u nas mirno p(r)oživjeti svoju karijeru i život kao ugledni član društva, no on to nije htio, ili nije mogao.

Njega je odredio identitet prakse, društveni angažman, vječita naivna borba za bolje društvo i taj je njegov napor vrijedan naše pažnje i zahvalnosti – kazala je Roić na tribini u sklopu Festivala svjetske književnosti, gdje je o ovom angažiranom intelektualcu svjetskoga glasa govorila i prevoditeljica Giga Gračan osvrćući se na njegovu građansku hrabrost tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća dok je predsjedao hrvatskim centrom PEN-a, kao i ravnatelj Francuskog instituta Luc Levy, koji se referirao na francuski aspekt Matvejevićeva djelovanja.

Angažirani intelektualac

– Od prvog prijevoda »Mediteranskog brevijara« na talijanski jezik Predrag Matvejević stekao je posebno mjesto u talijanskoj kulturi i intelektualnoj javnosti – ističe Roić činjenicu da je naprosto adoptiran u talijansku kulturu. Tome u prilog idu mnogi argumenti; od odlične recepcije njegovih djela, pregovora i pogovora koje su potpisavali velikani talijanske kulture, do njegovoga pisanja u istaknutim talijanskim dnevnicima.

– Već je 1991. godine bilo evidentno da je upravo on najzapaženiji i najprisutniji naš autor u susjednoj zemlji, prisutniji i od naših kanoniziranih klasika! U talijansku je javnost preko svojih knjiga ušao kao sugovornik, kao angažirani intelektualac koji otvoreno komentira i ustrajno odgovara na novinarska pitanja o ratnim stradanjima, destrukciji, moralnom i civilizacijskom padu na zapadnom Balkanu.

Još je nešto bilo presudno u tome što je talijanska javnost – televizija i najčitaniji dnevnici koji određuju javno mnijenje, La Repubblica i Corriere della sera – odabrala Predraga Matvejevića kao sugovornika: bilo je to njegovo mjesto ne samo u talijanskoj akademskoj zajednici i kulturi, nego i u francuskoj kulturnoj javnosti, gdje je već bio poznat i uvažavan – istaknula je ova vrsna poznavateljica Matvejevićeva opusa.

Njegovo kapitalno djelo »Mediteranski brevijar« ulazi na golemo talijansko knjižarsko tržište 1991. godine, a predgovor u svih jedanaest izdanja Claudija Magrisa »Prilog jednoj filologiji mora« postaje nedjeljiv dio knjige, upućuje Roić nastavljajući nabrajati autorova dostignuća i naslove od kojih svakako treba spomenuti »Epistolario dell’altra Europa« napisan u obranu prava na slobodu riječi i djelovanja istočnoevropskih intelektualaca – Sacharova, Havela, Kundere, Mandeljštama, Gotovca, Solženjicina, Brodskog…

Matvejević je naprosto bio privržen ideji poštivanja sloboda i uvijek je bio na braniku prognanih i stigmatiziranih, složili su se i drugi sugovornici ističući da su knjige jedina domovina ovog vječnog disidenta.

Stoga ova inicijativa FSK-a, jedna od rijetkih koja ovome glasovitom intelektualcu daje na važnosti, potvrđuje još jednom onu izlizanu ali istinitu da nitko nije prorok u svome selu. Matvejevića su zato posvojile Francuska i Italija, gdje ga je skupina pisaca predložila za laureata Nobelove nagrade za književnost.