Unutarstranački izbori nisu sigurni

Čekaju li SDP nakon 11. rujna promjene? Piculu želi dio stranke, a i mnogi u Bruxellesu

Tihana Tomičić

Foto D. Jaramaz / PIXELL

Foto D. Jaramaz / PIXELL

Kako je Milanoviću borba protiv Bruxellesa postala jedna od glavnih tema, diplomatski krugovi rado bi na čelu lijeve stranke vidjeli mirniju i discipliniraniju osobu, a Picula to sigurno može biti



Izborni rezultat koji SDP i Narodna koalicija ostvare na ovim izborima bit će presudni za karijeru šefa stranke Zorana Milanovića. Prema anketama, Narodna koalicija vodi, no pitanje je hoće li SDP nakon 11. rujna ipak biti u prilici sastavljati novu vladu, najviše radi Mosta s kojim će teško naći zajednički jezik. Milanović je već nekoliko puta rekao da su ovo njegovi zadnji izbori, zadnja utrka za mjesto premijera, te da se ako ne pobijedi, planira povući iz aktivne politike u dogledno vrijeme.


Jači i mudriji


Međutim, iako SDP-ov Statut propisuje da se nakon svakih parlamentarnih izbora moraju održati i novi unutarstranački izbori, pa je tako bilo i u travnju ove godine, na Ibleru se tumači da se to ne odnosi na prijevremene izbore, kakvi su ovi rujanski, odnosno da ta statutarna odredba nije dovoljno jasna sama po sebi. Iz toga se da zaključiti da Milanović, naravno, želi ostati na čelu SDP-a barem još neko vrijeme, a realno govoreći, sve poluge u stranci tek je nedavno preuzeo i stranku kontrolira trenutno puno bolje nego, recimo, Andrej Plenković čiji kandidati na ovim izborima iskaču iz šina dogovorene komunikacije prema javnosti vrlo često.


Međutim, ima i onih koji u SDP-u tvrde da je Statut vrlo jasan i da će SDP morati ponovno birati predsjednika najkasnije do proljeća iduće godine, 6 mjeseci od izbora za Sabor. U tom slučaju, smatraju, Milanović će se vjerojatno ipak ponovno kandidirati (pogotovo ako se dogode još jedni prijevremeni izbori za Sabor i nitko ne uspije formirati vladu). Oni koji smatraju da su interni izbori zakonska nužnost, smatraju da bi se u tom slučaju za predsjednika trebao kandidirati i eurozastupnik Tonino Picula, koji je bio ministar vanjskih poslova u Račanovoj vladi, a već se i ranije natjecao za to mjesto, kad se protiv Milanovića borilo više kandidata. Već mjesecima se, uostalom, u diplomatskim krugovima tvrdi da bi Bruxelles rado na mjestu šefa stožerne lijeve stranke i koalicije vidio Piculu, a pogotovo nakon što je Milanoviću na ovim izborima »borba« protiv Bruxellesa postala jedna od glavnih tema, uz Srbiju i BiH. Diplomatski krugovi vide na čelu stranke mirniju i discipliniraniju osobu, a to Picula kao vrlo umjeren čovjek, uvijek bez grubih istupa, sigurno može biti. Uostalom, i prof. Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti nedavno je baš u našem listu, primjerice, govorio o tome da bi Europa, nakon instaliranja Plenkovića u HDZ-u, rado s druge strane vidjela Piculu kao protutežu, ne samo jer im treba vrlo mirna i kooperativna politika Hrvatske u regiji nego i zato jer bi tada ideja o velikoj koaliciji, za slučaj da se opet ne uspije formirati stabilna vlast u Hrvatskoj, lakše postala moguća, a jasno je da je dio briselske politike već sad zaziva. »Ako se ne znamo sami pobrinuti za sebe i izaći iz ekonomske krize, tada će nam pomoći oni jači i mudriji«, rekao je prof. Lalić.




Sam Picula, koji je sada na mjestu potpredsjednika SDP-a, i uz Davorka Vidovića i Davora Bernardića u vrhu stranke čini opozicijsku grupu Milanoviću, nije nedavno skrivao da se ne slaže s načinom kako je Milanović složio kandidacijske liste za ove izbore, a nedavno je za naš list na pitanje kako komentira Milanovićeve ispade na sastanku s braniteljima, otvoreno rekao: »Generalno, prema načinu vođenja ove kampanje imam isti stav kao i prema listi – negativan«.


Logičan kandidat


Neslužbeno, dio stranke koji nije sklon Milanoviću ostao je šokiran njegovim izjavama o Srbiji i BiH, i smatra da je time šef stranke nanio nepopravljivu štetu na vanjskopolitičkom planu, ali i na unutarnjem, jer smatra da velik dio vjernih birača SDP-a ovoga puta ostaje kući, razočaran diskursom koji Milanović koristi.


Jasno, ako se uskoro ipak budu održavali unutarstranački izbori u SDP-u, Zlatko Komadina više se neće kandidirati za predsjednika, nakon što je časno izgubio u travnju ove godine, no sigurno je da će otvoriti pitanje analize izbora nakon 11. rujna. Tada se Picula nameće kao logičan kandidat onog dijela SDP-a koji je trajno nezadovoljan Milanovićevom politikom i stilom. 


A hoće li se ti izbori uopće održati u idućih šest mjeseci, i hoće li Milanović poreći što je najavio te se ponovno kandidirati nasuprot Tonina Picule, koji je po svom političkom stilu doslovno njegov antipod, to ćemo vidjeti idućih mjeseci, vjerojatno do Nove godine.