RIJEKA U 21. stoljeću hrvatski pomorci imaju manja prava od hrvatskih zatvorenika kad je riječ o korištenju prava učešća na izborima. Većina pomoraca koji plove na brodovima u međunarodnoj plovidbi neće moći glasati na idućim parlamentarnim izborima 11. rujna i to zbog krajnje restriktivnog i zastarjelog izbornog zakonodavstva. Prema uputama Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture hrvatski pomorci koji plove na brodovima pod stranom zastavom imaju mogućnost glasati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske, dok će pomorci koji plove na brodovima pod hrvatskom zastavom i na dan izbora se zateknu u hrvatskoj luci, a izvan mjesta svog prebivališta, moći dati svoj glas u luci gdje se zateknu ako ishode potvrdu o upisu u popis birača i obave privremeni upis.

Rokovi prošli

Rok za ovu prijavu je istekao jučer i sasvim je izvjesno da mnogi pomorci nisu ni znali za ovu obvezu ili naprosto nisu željeli izlagati se gubitku vremena i birokratskim komplikacijama kako bi mogli glasati. Stvar je još gora kad je riječ o oko 20.000 hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi na brodovima pod stranom zastavom. Čak i ako se uzme u obzir da će trećina ili polovica njih u vrijeme izbora biti kod kuće i moći ostvariti svoje biračko pravo kao i svi drugi građani, svi ostali morat će i ove parlamentarne izbore preskočiti. Upitno je hoće li biti jednog jedinog broda od onih na kojima plovi desetak tisuća hrvatskih pomoraca, koji će 11. rujna pristati u luku, gdje postoji ured ili predstavništvo RH.

Kako pojašnjava glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro, u posljednjih desetak godina iz SPH su svim vladama bili upućeni prijedlozi izmjene izbornog zakonodavstva kako bi pomorci mogli ostvariti svoje biračko pravo, ali se niti jedna vlada nije udostojila nešto poduzeti po tom pitanju.

– Kao da ne živimo u 21. stoljeću. Smiješno je kad se hrvatski političari zaklinju da je Hrvatska pomorska zemlja, a istovremeno propisuju da hrvatski pomorci mogu glasati u diplomatskim predstavništvima i uredima diljem svijeta, zaboravljajući pritom da brodovi 99 posto vremena provode na moru, a onaj 1 posto vremena u lukama, gdje Hrvatska kao mala zemlja najčešće nema diplomatskog predstavništva ili ureda. Zar oni doista misle da će brodovi masovno zaploviti prema tim rijetkim lukama kako bi hrvatski pomorci mogli ostvariti svoja Ustavom garantirana prava? – pita se Brazzoduro.

Opširnije u tiskanom izdanju Novoga lista