Glen Gordon Findlay / Snimio I.Tomić
Ovo mi je treći posjet Hrvatskoj. Kao agent u Brazilu surađivao sam s hrvatskim brodarom Croatia Lineom... Jugolinija je bila velika kompanija za koju su znali svi u shippingu. Nažalost, Croatia Line je tu tradiciju nastavio, ali nije potrajalo dulje od nekoliko godina
Predsjednik Svjetske federacije nacionalnih udruga pomorskih brokera i agenata (FONASBA) GlenGordon Findlay početkom lipnja boravio je u posjetu Hrvatskoj. Dolazi iz Brazila, gdje je praktično cijelu radnu karijeru proveo kao pomorski agent. Findlay je izrazito otvoren i srdačan te se spremno odazvao prijedlogu za razgovor o nizu tema koje se izravno tiču organizacije FONASBA-e i stanja u globalnoj pomorskoj industriji. Naglašava da je 12 godina obnašao dužnost predsjednika nacionalne asocijacije pomorskih agenata Brazila, nakon čega je prije dvije godine izabran za predsjednika te svjetske organizacije.
– FONASBA okuplja trenutno 53 zemlje, a uskoro ćemo dobiti i 54., jer je Bahrein upravo najavio da će nam se pridružiti. Širimo se prilično brzo, stalno posjećujemo i priključujemo nove zemlje i vidimo da su one od velike vrijednosti za naše udruženje. Važno je posjećivati naše članice, održavati redovne godišnje sastanke, ali moram priznati kako to sve teže obavljam jer je teško sve obići. Dijelom i zbog toga imamo četiri regionalna potpredsjednika, za Južnu i Sjevernu Ameriku, za Europu, za Bliski istok i Afriku te za Daleki istok.
Pomorska industrija suočava se s najduljom i najdubljom krizom u bližoj povijesti. Što očekujete do kraja ove godine, a što u dugoročnijem razdoblju?
– Teško je dati opću ocjenu. Razlika je u vrsti posla, za prijevoz kontejnera, rasutog tereta, tekućeg ili druge vrste tereta. Često su najzanimljiviji upravo kontejneri, koji imaju utjecaj na cijelu industriju zbog multiplikativnog faktora. Imamo veliku krizu od 2008., 2009. je bila katastrofalna, a onda se dogodio mali oporavak 2010. Međutim, dogodila se i prekapacitiranost brodova, ponuda je veća od potražnje. Po mom osobnom mišljenju svi ćemo još dosta morati trpjeti do kraja ove godine. Nisam siguran što će se desiti s rasutim teretom, prekapacitiranost je također veliki problem. Ako znamo da je 2008. godine jedan brod mogao zaraditi oko 100.000 dolara dnevno, a onda je zarada 2009. pala na svega 3 do 4 tisuće dolara dnevno, a i to je bilo teško dobiti, onda vidimo koliko je kriza duboka. Početkom ove godine cijena goriva je donekle pala i to je malo pomoglo, ali je stanje daleko od idealnog. Primjerice, pad cijena nafte ne ide na ruku off shore industriji, ali je povoljan za tankere, a to je samo jedan od brojnih faktora koji utječe na tržište. Stoga treba biti oprezan s prognozama.
Jeste li prvi put u Hrvatskoj?
– Ne, ovo mi je treći posjet Hrvatskoj. Kao agent u Brazilu surađivao sam s hrvatskim brodarom Croatia Lineom, pa sam tih godina imao priliku posjetiti Opatiju, stekao sam prijatelje u Hrvatskoj i posjetio sjedište Croatia Linea. Bio sam i na godišnjem sastanku FONASBA-e u Opatiji 2008.
Što mislite o Croatia Lineu? Gubitak te kompanije bio je veliki udarac za hrvatsko pomorstvo?
– Za struku u Brazilu i ljude moje generacije, kao i one nešto starije, Jugolinija je bila doista velika i važna kompanija za koju su znali svi u shippingu. Jugolinija je bila čuvena i poštovana u Brazilu, vjerujem da je bilo tako i u drugim zemljama diljem svijeta. Nažalost, Croatia Line je tu tradiciju nastavio, ali nije potrajalo duže od nekoliko godina.
– Želimo prenijeti iskustvo i znanje, odnosno glas pomorskih agenata i brokera prema pomorskoj industriji u cjelini, bilo da je riječ o globalnoj razini ili u pojedinoj državi. Ne branimo pritom našu poziciju, već globalno tržište, jer smo svjesni da ćemo jačanjem robne razmjene u bilo kojoj državi imati pozitivan utjecaj na globalno tržište. Primjerice kada neki agent, može to biti i u Hrvatskoj, dođe predstavnicima vlasti i predloži bolja rješenja za neku luku ili zemlju u cjelini, želimo da se taj glas čuje.
Program edukacije i nagrađivanja
Možete li ukratko predstaviti organizaciju i najvažnije ciljeve FONASBA?
– Jako nam je važno u stručnim i poslovnim krugovima dobiti prepoznavanje i priznanje važnosti posla koji obavljaju pomorski agenti i brokeri. Oni su danas daleko više uključeni u suradnju s različitim institucijama vlasti i administracijom. Agent je svojevrstan posrednik između menadžmenta kompanije, tereta i vlasti. U nekim zemljama postoji potreba podizanja uvjeta poslovanja na jednu veću razinu, dok je u drugima stanje zadovoljavajuće. Izuzetno nam je važan i segment edukacije. Od 2011. shvatili smo da je potrebno imenovati jednu osobu koja će se posvetiti edukaciji i sada taj posao radi Jakov Karmelić iz Hrvatske, koji obavlja dužnost potpredsjednika FONASBA-e za edukaciju. Radimo na brojnim edukativnim projektima, između ostalog i na uspostavljanju nagrada za najbolje mlade agente i brokere. Imali smo prvu dodjelu nagrade prošle godine i to je bio golem uspjeh. Glavna nagrada je otišla u Brazil, ali ja doista nisam imao ništa s tim, odlučivao je poseban komitet. Imali smo također i 10 eseja iz raznih zemalja, a posebno nagrađeni rad jednog agenta iz Beograda na kraju je završio u Europskoj komisiji i koristili su ga kod rasprave o problemima navigacije na Dunavu.
Što će dugoročno donijeti napredak tehnologije u pomorstvu? Grade se sve veći i veći kontejnerski brodovi, čak se govori i o gradnji brodova koji neće imati posade, pa prijeti veliki gubitak radnih mjesta?
– Na posljednjem sastanku FONASBA-e u Kairu imali smo panel diskusiju o tome, ne samo za brodarstvo, već i za automobilsku industriju, lučku operativu… Sve je to povezano. Pomorski agenti će se u budućnosti sve više baviti logistikom, dakle neće samo bukirati teret i agentirati brodove, već će morati nuditi i druge usluge uključujući organizaciju transporta od pomorskih terminala do unutrašnjosti i svake pojedine tvornice. Neke nove tehnologije doista mogu dovesti do gubitka određenih radnih mjesta, ali će se isto tako ponuditi nove mogućnosti. Budućnost se ne može zaustaviti. Postoji izreka koja kaže da ne preživljavaju nužno najjači i najpametniji, već oni koji će se najbolje prilagoditi. Mislim da su brodovi bez posada daleka budućnost i još uvijek nismo u fazi razvoja takvih brodova.
To je bio velik uspjeh za cijeli FONASBA?
– Naravno, to je bila i potvrda kvalitetnog izbora najboljeg rada. Imamo i suradnju sa udruženjem BIMCO, najvećom svjetskom organizacijom brodara, kao i udruženjem ITIC za međunarodno osiguranje profesionalne odgovornosti i s njime povezanim TT Clubom. Obje asocijacije podupiru naš program edukacije i nagrađivanja. Mnogi se pitaju zašto uopće biti članica nacionalne udruge ili FONASBA, agenti i brokeri žele vidjeti što će točno dobiti od članstva i to je legitimno. Činjenica da smo uključeni u rad IMO-a (International Maritime Organisation), WCO-a (World Customs Organisation) i UNCTAD-a (United Nations Conference on Trade & Development), znači da smo na izvoru informacija o svemu što se trenutno događa u pomorskoj privredi. To je naša velika prednost. Informacije idu i u suprotnom smjeru. Kad recimo u Brazilu netko spozna problem, šaljemo informacije i tražimo reakcije diljem svijeta u nizu članica. Tako je i informacija iz RH jako važna, jer ne dolazi od jednog agenta, već od cijele nacionalne asocijacije i mi tu možemo doznati detalje o tekućim problemima po svakoj vrsti tereta ili kod poslovanja luka, carine i ostalih vlasti, dakle o svemu što se događa. Stalno se mijenjaju zakoni, pravila i procedure, zato je komunikacija jako važna. Sve su informacije transparentne na našoj web stranici i tako dajemo poticaj razvoju trgovinske razmjene u svakoj zemlji članici.
Gdje je limit gradnji sve većih i većih kontejnerskih brodova?
– Kad smo vidjeli prvi put da Maersk ide u gradnju broda kapaciteta 14.000 TEU-a govorili smo da je to maksimalno moguće. Onda je netko krenuo u priču s brodovima za 18.000 TEU-a, a sada se govori o kapacitetu od 22.000 do 24.000 TEU-a. I to je moguće. Nije toliko pitanje koliko brod može biti velik, već može li se on servisirati u lukama i koliko se efikasno može distribuirati iskrcani teret do konačnog kopnenog odredišta u razmaku između dva ticanja brodova u linijskom servisu. Potrebne su prilagodbe cijelog logističkog lanca na takve uvjete.
Nadopuna SOLAS konvencije
Koje su najvažnije vještine koje svaki dobar pomorski agent mora imati?
– Znanje je ključno. Treba znati zakone u vašoj zemlji, ali i nizu drugih zemalja, kamo teret na kraju odlazi ili otkud dolazi. Potrebno je uvijek znati odgovor na pitanje što se može s kojim teretima, moraju se znati uvjeti, regulacija, mora se dati klijentu pravodobna informacija o svemu. Kompjutori mogu puno toga obaviti, ali na kraju svaki veći problem mora rješavati dobar agent, donositi odluke, povezivati klijente i vlasti. Primjerice, IMO je donio odluku o nadopuni SOLAS konvencije po kojoj je propisano obvezno vaganje ukupne mase kontejnera, koja stupa na snagu 1. srpnja ove godine. Ta je odredba dogovorena prije tri godine i to je velika promjena u načinu rada. Svi kontejneri će imati verificiranu masu, neće se samo prihvaćati deklaracije, već će svaki kontejner morati biti izvagan, bilo pun ili svaki individualni paket u njemu. Potrebne su certificirane vage, jer od 1. srpnja niti jedan kontejner, niti u jednoj zemlji i luci neće moći biti ukrcan bez utvrđene težine (WGM). Mnoge zemlje su to odobrile i nisu se previše pripremale, jer se rok od tri godine činio dugim. Sada imamo promjenu pred vratima, vlasti moraju odrediti pravila kako bi novi sustav mogao funkcionirati u praksi. FONASBA je skupljala informacije od svojih nacionalnih članica i informirala IMO o statusu u svakoj pojedinoj državi i to je bio jedan dobar primjer funkcioniranja naše federacije.
Koliko je važan Standard kvalitete FONASBA-e za agenta ili brokera koji je posjeduje?
– Postoje razni standardi kvalitete, a mi smo u FONASBA-i željeli ponuditi tržištu i klijentima da agent koji posjeduje taj certifikat garantira određeno povjerenje i kvalitetu. Tržište treba stabilnost i povjerenje, pa smo razvili standarde u radu, ali je sama implementacija na razini članica u svakoj zemlji. Mi smo razradili globalne minimalne uvijete, a nacionalne udruge mogu postaviti i dodatne kriterije prema svojim članicama. Ideja na kojoj radimo već nekoliko godina jest da ovaj certifikat ima priznanje od BIMCO-a i Intertanca, odnosno od brodovlasnika koji kroz medije tu ideju podržavaju. Kroz koju godinu sigurno će se dogoditi da će sami brodovlasnici, putem svojih udruga, preporučivati upošljavanje agencija i brokera koje imaju certifikat Standarda kvalitete FONASBA-e. Važno je također da svaki nacionalni savez agenata može svojoj vladi predočiti točne primjere zakona i propisa u svijetu i argumentirati promjene, koje je potrebno uvesti. To vrijedi i za Hrvatsku. Često svaka od zemalja ima izrazito kompetitivnu konkurenciju u susjednim zemljama, a to je onda također razlog zbog kojeg se vlasti moraju prilagođavati i omogućiti konkurentnost u svojoj zemlji, jer se u suprotnom gubi posao, zarada i radna mjesta. FONASBA putem interne komunikacije sa svim svojim članicama u različitim državama prikuplja informacije i primjere dobre prakse, te ih obrađuje i dostavlja svojim članicama. Na taj način sugeriraju se konkretna rješenja koja su se pokazala dobra u svijetu, te članice mogu tražiti njihovu primjenu u pregovorima sa svojim lučkim vlastima i drugim državnim tijelima.
