Reuters
Probat ćemo doći do tog novca, jer je kamata od dva posto vrlo privlačna, kaže čelni čovjek Alarmautomatike Boris Popović. Svakako ćemo participirati u kandidaturi za dobivanje navedenih sredstava, najavljuje Bojan Golović iz Higisa
Iako smo s razlogom, posebno u svijetlu krize koja će se neminovno pojaviti nakon odlaska Velike Britanije s platforme paneuropskog broda, bili uvjereni kao su Hrvatskom protutnjili svi vlakovi u čijim se vagonima nalazila financijska pomoć namijenjena i hrvatskom gospodarstvu, ipak su se pojavile zanimljive nade. Riječ je o, istina ne pretjerano velikih, 150 milijuna kuna kredita s nikad manjom, minimalnom 2-postotnom kamatom.
Sredstva su namijenjena kreditiranju hrvatskog mikro i mini poduzetništva, tvrtkama do najviše 500 zaposlenih. Riječ je o prvom projektu »Junckerovog plana« ulaganja, a kako se da razabrati, ovisno o uspješnosti plasmana prve kreditne linije, otvarat će se i druge tako da bi se u hrvatsko gospodarstvo mogla sliti zanimljiva financijska injekcija.
Svakako se uključujemo
Hoćete li dakle participirati u korištenju tih sredstava, bi li vam ona bila korisna i u smislu novog zapošljavanja radnika?
– Da, svakako, probat ćemo doći do tog novca jer je kamata od dva posto vrlo privlačna. Vjerovatno će biti veliki interes za tako jeftin kapital. Mada, navedenih dva posto je standardna kamata u EU za dugoročne kredite na veće iznose tako da bi se na taj način izjednačili s našim kolegama u EU koji su tu u povlaštenoj poziciji. Ono što je također dio vašeg pitanja – sigurno je da bi nam ta sredstva olakšala novo zapošljavanje. Moram također istaknuti kako naša tvrtka planira ove i slijedećih pet godina zaposliti 50 ljudi u Hrvatskoj te još toliko u SEEU, jer se na području jugoistoka Europe nalaze naše brojne poslovnice. Povoljni kapital čiji je dolazak najavljen upravo bi nam zapošljavanje navedenih ljudi itekako olakšao, istaknuo je Popović.
Treba nas ohrabriti
S druge strane, u zoni koja je itekako u Hrvatskoj propulzivna i sačinjava po prilici četvrtinu BDP-a, dakle u sektoru ugostiteljstva i turizma, nalazi se tvrtka Higis. Svoje je poslovne pogone smjestila u Šapjanama i Rupi, a kroz vrijeme se bavila raznolikim poslovnim programima. Danas je Higis najpoznatiji kao tvrtka koja opskrbljuje slastičarske pogone neophodnim sirovinama, a i sami su odnedavno vlasnici najveće riječke slastičarnice smještene na Rivi. Higis je dakle zaslužan da naše često gorke živote barem na kratko učini slatkima. Što dakle kaže o pojavi povoljnih kreditnih linija čelni čovjek Higisa Bojan Golović?
Stimulativno
– Jako mi je drago da se sve zajedno kreće u nekom boljem i nama gospodarstvenicima prihvatljivijem smjeru. Svakako ćemo participirati u kandidaturi za dobivanje navedenih sredstava jer povoljni izvori financiranja olakšavaju investicije i samim time zapošljavanje novih radnika, ističe Golović.
Zanimljivo je njegovo razmišljanje i o procesima koji nas svrstavaju u red aktivnijih korisnika EU fondova.
– Sredstva iz EU fondova su po mom mišljenju osnovni pokretač širenja poslovanja, a samim time i povećanja broja zaposlenika. Naprosto, da bi se povećao broj zaposlenika potrebno je investirati. Ali svaka nova investicija je rizik i poduzetnik mora dobro procijeniti hoće li će novac uložen u investiciju uspjeti vratiti ili će ostati bez njega. Ili da vam slikovito pojasnim – ako je investicija sufinancirana u 50 posto sredstvima EU fondova, znači da je i rizik je za toliko manji. Poduzetnici vole investirati i širiti poslovanje te samim time i zapošljavanje, ali moraju biti i odgovorni, svoditi rizike na minimum.
Dakle, svaki poduzetnik će se puno lakše upustiti u takvu, manje rizičnu investiciju, istaknuo nam je Golović koji je nedavno pokazao kako itekako ima poduzetnički »nerv«. Njegova je tvrtka naime investirala u poslovni prostor u vlasništvu Grada Rijeke, površine nekoliko stotina četvornih metara koji je duže vrijeme, unatoč atraktivnosti lokacije zjapio prazan, bez nekog većeg interesa za njegov zakup.
Golović se ipak odlučio investirati i to ne »samo« ugostiteljski objekt već u slastičarnicu. Podrazumijevalo je to zapošljavanje mladih ljudi slastičarske i ugostiteljske struke jer je to ujedno i proizvodni pogon koji dnevno distribuira golemi broj slastica i izvan samog ugostiteljskog prostora. Potez je dakle bio riskantan jer dugo vremena stoji depresivna sintagma kako se u Rijeci »baš ništa ne isplati«. Golović nije tako razmišljao, a njegova slastičarnica Cacao, specifičnog ugođaja, je naišla na odličan prijem kod Riječana i njihovih gostiju, dobro posluje.
Upravo ova zadnja stavka bi mogla postati posebno zanimljivom, usvoji li se dakako zahtjev na ovotjednoj sjednici Vlade u cilju jačanja administrativnih kapaciteta u sustavima upravljanja europskim strukturnim i investicijskim fondovima. A tu nam je dvojbu približila Vesna Hajdarević, voditeljica projekata u Advisu.
Evaluacija projekta
– Što se tiče broja zaposlenih u institucijama za provedbu EU fondova, činjenica je da nemaju dovoljno ljudskih kapaciteta, posebno ako ih se usporedi s ostalim zemljama EU. To se posebno osjeti u fazi evaluacije projekta, znači period nakon predaje projektne prijave koji traje do Odluke o dodjeli sredstava, gdje se često zna dogoditi da se probijaju Pravilnikom ili Javnim pozivom predviđeni rokovi. Upravo provedbena tijela zadužena za natječaje, kao problematiku ističu nedostatak ljudskih resursa u postupku evaluacije.
Međutim, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za natječaje iz Programa ruralnog razvoja, administrativnu provjeru projekta prebacila je na područne urede Agencije po županijama i njihove ljudske resurse kako bi rasteretila ured u Zagrebu koji je inače radio administrativnu provjeru projekata, no i dalje se na Odluke o dodjeli sredstava čeka i po godinu dana, istaknula je Hajdarević.
Izgledalo je dakle da su svi vlakovi s EU novcem protutnjali Hrvatskom bez stajanja. Mala, izgubljena zemlja koja ne zna što će sa samom sobom. Susjedna Srbija, ma koliko se ne nalazila u EU je istovremeno, prošlog tjedna, u trodnevnom posjetu imala – predsjednika Kine Xi Jinpinga.
Koji nije došao na »kaficu i slatko« već, kako je istaknuto »otvoriti novu stranicu u suradnji Kine i Srbije«. Čitaj – Kina je odabrala Srbiju za svog najvažnijeg europskog partnera što znači silno brojne i velike investicije u naše susjedstvo.
A mi u godinu dana ni Vladu ne uspijevamo sastaviti. Srećom i »Junckeru« hvala, kao i inicijativi na jačanju državne administracije u smislu povezivanja s EU fondovima, valjda će i nama, konačno krenuti na bolje.