RIJEKA Gotovo tri stotine hrvatskih psihologa i studenata psihologije potpisalo je javno priopćenje kojim, kako navode, jasno i nedvosmisleno podržavaju ciljeve i osnovna načela  kojima se do sada rukovodilo u radu na Cjelovitoj kurikularnoj reformi.

– Spontano smo se organizirali i započeli s prikupljanjem potpisa, jer smatramo da smo kao struka dužni javno se očitovati o ovoj problematici, objasnila je riječka psihologinja Zrinka Ričko-Žauhar, jedna od koordinatorica prikupljanja potpisa.

Podrška nastavku reforme posebno se, istaknuto je u priopćenju, odnosi na ciljeve i načela uvažavanje razvojne dobi djece i njihovih individualnih razlika, primjenjivanje suvremenih principa učenja, poučavanja i vrednovanja u funkciji motivacije i učenja, te jačanje učitelja kao motivatora djece u razvoju kritičkog mišljenja. Također, podrška se odnosi i na ostvarivanje potencijala svih uključenih, ostvarivanje suradnje s roditeljima i stručnim suradnicima unutar i izvan školskog sustava, promoviranje dijaloga unatoč različitim mišljenjima, poticanje na preuzimanje odgovornosti i razvijanje samorefleksivnosti.

– Ova načela, bitna za suvremeni odgoj i obrazovanje, bila su vidljiva i u samom načinu na koji je rad na cjelovitoj kurikularnoj reformi organiziran i provođen te predstavljaju  nužne preduvjete za uravnoteženi razvoj djece i mladih.

Nemotiviranost velikog broja učenika za pohađanje postojeće škole i otpor tradicionalnom načinu poučavanja, osim slabih rezultata na razini stjecanja znanja, ozbiljno narušavaju i njihove vrijednosti i stav prema učenju i znanju, stoji u priopćenju.

Ističe se kako je provođenje kurikularne reforme složen proces podložan nadogradnji i izmjenama temeljenim na stručnoj i javnoj raspravi te iskustvima i evaluaciji postupnog uvođenja planiranih promjena.

– To je proces koji traži vrijeme. Način rada na kurikularnoj reformi davanjem autonomije i povjerenja stručnjacima iz neposredne prakse, rezultira većom motiviranošću svih sudionika odgoja i obrazovanja, osjećajem povjerenja u promjene utemeljene u neposrednom radnom iskustvu, smanjivanjem nesigurnosti i otpora promjenama u sustavu koji se mijenja. Zbog svega navedenoga smatramo da se reforma treba nastaviti upravo na način kako je započela, a sve s ciljem promicanja dobrobiti djece i mladih. Za ostvarivanje kurikularne reforme od izuzetne je važnosti ostvarivanje i svih ostalih ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, zaključuju u svom priopćenju psiholozi.