Ambrušec vodi Povjerenstvo za štete od nepogoda

 Za predsjednicu Državnog povjerenstvo za procjenu šteta od elementranih nepogoda Sabor je imenovao Ljubicu Ambrušec (Most), a za članove Povjerenstva HDZ-ova Stjepana Pintarića i Peru Ćosića, Davora Vlaovića (HSS), Šandora Juhasa (zastupnik manjina), Tihomira Jakovinu (SDP) i Anku Mrak Taritaš (HNS).

 Još četiri člana Povjerenstva imenuju se iz ministarstava financija i poljoprivrede, HGK i najvećeg osiguravajućeg društva.

 Za predsjednika Nacionalnog vijeća za vode, Sabor je imenovao Franju Lucića (HDZ), a za članove Antuna Vidakovića (HDZ), Davora Vlaovića (HSS), Ružicu Vukovac (Most), Radimira Čačića (reformist), Igora Dragovana (SDP), Milorada Batinića (HNS) i laburisticu Nansi Tireli.

 U Nadzorni odbor Fine imenovao je Gorana Marića (HDZ).

 HDZ-ova Marija Budimir, Pero Ćorić iz HSP AS te SDP-ov Ivo Jelušić izabrani su u Savjet za robne zalihe, a HDZ-ovi Branko Bačić i Josip Borić te SDP-ov Ivan Klarin u Otočno vijeće.

 Za člana Savjeta Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac imenovao je Antuna Vidakovića (HDZ).

 Sabor je u petak imenovao voditelje i članove svojih izaslanstava u raznim međunarodnim institucijama.

 Voditeljica saborskog izaslanstava u Parlamentranoj skupštini Mediterna je Sanja Putica (HDZ), reformist Radimir Čačić vodi izaslanstvo u Parlamentarnoj dimenziji srednjoeuropske inicijative, a Lucian Vukelić (HDZ) u Parlamentarnoj skupštini SEECP-a. Predsjednicom Izvršnog odbora Nacionalne grupe Hrvatskog sabora pri Interparlamentranoj uniji izabrana je Tanja Vrbat Grgić (SDP).

Kako se “uzgaja korupcija i zalijeva korov”

 Izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe u petak su iz oporbenih redova nazivane demagogijom, stizale su i optužbe kako se “uzgaja korupcija i zalijeva korov”, a rasprava je u jednom trenutku dotaknula i glazbenu sferu pa je tako HDZ-ov Josip Đakić spočitnuo SDP-ovcu Peđi Grbinu da je pjevao Thompsona koji mu, tvrdi, ne pripada.

Izmjenama koje predlažu Most, HSLS, BUZ i nezavisna Gordana Rusak predviđa se da se političkim strankama i nezavisnim zastupnicima iz državnog proračuna umjesto sadašnjih 0,05 posto proračunskih rashoda poslovanja isplaćuje 0,075 posto poreznih prihoda iz prethodno objavljenog godišnjeg izvješća. Postojeće rješenje, tvrdi mostovac Robert Podolnjak, potiče državnu potrošnju kako bi političke stranke stekle što veći iznos sredstava za financiranje svojih aktivnosti.

Smanjenje sa 63 milijuna na 47 milijuna

“Sa postojeće zakonske obveze od 62,8 milijuna kuna, ove godine ćemo zakonski to svesti na 55 milijuna, a iduće godine na 47 milijuna. To je značajno smanjenje sa 63 milijuna na 47 milijuna kuna”, obrazložio je Podolnjak.

Prijedlog dva saborska odbora – za zakonodavstvo i za Ustav, da zakon ide u dva čitanja Podolnjak je odbacio pojasnivši kako je i SDP predložio svoje gotovo identično rješenje, pa ako se i najveća oprbena stranka slaže onda ne vidi svrhu razgovora o nekim drugim modelima.

“SDP-ov prijedlog jamči da sredstva za političke stranke ne mogu preći 50 milijuna kuna”, odgovorio mu je SDP-ovac Peđa Grbin. Predložene je promjene nazvao demagogijom, a predlagačima poručio kako “smanjuju da ništa smanjili ne bi”.

“Evo kako izgleda prava reforma od koje se ne pravi cirkus: 2011. Jadranka Kosor 59 milijuna kuna, 2012. Zoran Milanović 50 milijuna kuna – devet milijuna kuna manje za političke stranke. To je reforma, kolege iz Mosta”, poručio je Grbin.

Uvjeren je da će se, kada se zbroje iznosi koji su u mandatu od 2012. do kraja 2015. isplaćeni za rad političkih stranaka, te iznosi koji bi do kraja 8. saziva Hrvatskog sabora trebali sukladno predloženom zakonu biti isplaćeni za rad političkih stranaka, ta sredstva povećati.

“Jedina reforma koju ste dobro odradili je ona s 200 milijardi kuna duga na 300 milijardi kuna duga, i to je poruka ovoj javnosti”, odgovorio mu je mostovac Miro Bulj.

Grbin je vladajućima poručio kako je to jedina mjera koju predlažu za četiri mjeseca koliko su na vlasti. “Ako je ovo put kojim ćete nas voditi preostale tri godine i osam mjeseci onda je bolje da odete”, rekao mu je SDP-ovac Grbin.

Thompson ne pripada Grbinu

Josip Đakić (HDZ) Grbinu je rekao kako sve naopako tumači, pa tako i predložene zakonske izmjene.

“Naopako kao i sve drugo što ste radili u životu – od pjevanja Thompsona, koji vam ne pripada i kojeg ne volite, pa do izlaska iz SDP-a. I na kraju, najbolje vam je raditi posao prokuriste jer to najbolje znate”, poručio mu je Đakić.

Dario Hrebak (HSLS) obrazlagao je kako je prilikom izrade proračuna njegova stranka zajedno sa kolegama iz Mosta uočila da je to “politička anomalija” koju treba ispraviti, te je ustvrdio kako nije dobra poruka – što više država troši to više stranke zarađuju.

Drago Prgomet (Hrid) rekao je kako će predloženi zakon poduprijeti “jer je prvi mali poletni korak u procesu demokratizacije političkih stranaka koje uključuje i način financiranja”. Međutim, njime se, na žalost, neće promijeniti javne politike i političari.

“Ili ćemo demokratizirati političke stranke i društvo te omogućiti mislećim pojedincima da dobiju mjesto pod političkim suncem ili će nam politiku početi voditi ulica”, rekao je Prgomet koji se kritički obrušio na političke stranke ustvrdivši da su one najlošiji dio političkog sustava.

Stranačka vodstva, tvrdi Prgomet, često zbog nepovjerenja u vlastite sposobnosti ograničavaju slobodu govora i na određeni način uvode političku cenzuru unutar vlastitih stranka. “Zato nije nikakvo čudo da kod nas bilo kakvo suprostavljanje predsjedniku stranke završi izbacivanjem iz te stranke. Onda se nemojmo čuditi da imamo 150 stranaka”, poručio je.

“Uzgajamo korupciju i zalijevamo korov. Ili reforma cijelog političkog sustava ili bolje da to ne radimo, a ova mi se cijela rasprava čini besmislenom”, poručio je Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid).

Milorad Batinić (HNS) pozvao je predlagače da zakon povuku iz procedure te ga dorade. “Ne možemo biti za taj prijedlog jer vrvi nizom kontradiktornosti, počev od osiguranja dodatnog novca u proračunu, treba li ili ne, jer predlagatelj nije bio vjerodostojan u tome. Ako je cilj isključivo smanjiti novac radi ušteda – slažemo se, ali ne na ovakav način. Po nama bi najlogičnije i najpravednije bilo da se utvrdi limit za financiranje. No ako se vežete na porezne prihode, 2018. ide porez na nekretnine pa će to povećati tu stavku u proračunu i automatizmom financiranje stranaka”, rekao je Batinić.

Za HDZ-ovog Ivana Šukera najpoštenije i najlogičnije je da rashodi za političke stranke budu ograničeni na izvorne porezne prihode. “Međutim, ako se ne varam, u programu o radu ove Vlade također je predviđeno da se ide u porezno rasterećenje. I za očekivati je da taj iznos u sljedećim godinama neće rasti nekakvim velikim aritmetičkim nizom kao što su to neki govorili, nego da će zbog smanjenja poreznog opterećenja, kako hrvatskih građana tako i gospodarstva, taj iznos ostati na ovakvoj razini”, poručio je.

Međutim, nakon glasovanja o nekoliko točaka Sabor je ponovo izgubio kvorum pa je glasovanje prekinuto. Zastupnici su odlučili o imenovanjima svojih predstavnika u različita tijela i izmijenili Zakon o porezu na dobit te uredbu o agencijama za kreditni rejting. No, o Vladinu amandmanu na uredbu EU s područja platnog prometa nisu uspjeli glasovati jer je i nakon više pokušaja utvrđivanja kvoruma sustav elektroničkog glasovanja pokazao da je u sabornici 75 zastupnika, jedan manje nego što je potrebno za donošenje odluka.

Hrvatski sabor zbog gubitka kvoruma ni ovoga petka, treći tjedan za redom, nije uspio do kraja odglasovati raspravljene točke, što je oporba protumačila kao dokaz da parlamentarna većina zapravo ne postoji.

 “Evidentno je da ne postoji većina, ovo je sada uistinu sramota. Osim što Vlada ne funkcionira, ne funkcionira ni parlament, zakoni se ne mogu donositi, a odgovornost je parlamentarne većine da donosi zakone”, rekao je Igor Dragovan (SDP) novinarima nakon što je glasovanje još jednom odgođeno za sljedeći tjedan. 

 U sabornici se u podne bilo okupilo dovoljno, dakle više od 76 zastupnika koliko ih je potrebno za donošenje odluka, pa je proširen dnevni red tekuće sjednice i izmijenjen Zakon o porezu na dobit. No, kad je predsjednik Sabora Željko Reiner na glasovanje stavio Vladin amandman na zakon koji je trebao osigurati implementaciju europske uredbe s područja platnog prometa, elektronički sustav pokazao je da je amandman dobio potporu 75 zastupnika te da su to i jedini zastupnici koji su pristupili glasovanju.

 Bio je to signal oporbi da vladajući ne mogu održati kvorum pa su napustili sabornicu, a HDZ-ov Ivan Šuker njihov je odlazak popratio riječima, “Mislim da bi trebalo zaključati vrata kad gospoda iziđu van”. 

 Reiner je nakon toga čak četiri puta tražio ponovno utvrđivanje kvoruma, no elektronički sustav bio je neumoljiv – u sabornici je bilo 75 zastupnika, jedan manje nego što je potrebno za kvorum. 

 “S tim SDP ni HNS nemaju apsolutno nikakve veze. Naša je odgovornost da pokažemo da ova Vlada ne funkcionira, da Hrvatska nema Vladu i da nema parlamentarnu većinu. Nažalost, najviše trpe hrvatski građani”, komentirao je Dragovan još jednu odgodu glasovanja. 

 Vladajuće proziva i Dragovanov stranački kolega Nenad Stazić. “Premijer je rekao ‘show me the numbers’. Evo, brojevi su se pokazali i oni govore da ova parlamentarna većina više ne postoji”, komentirao je Stazić.

Šuker: Ako ne mogu biti tu, neka podnesu ostavke

 HDZ-ov Ivan Šuker otkrio je kako na glasovanje bez obrazloženja nisu došla dvojica HDZ-ova zastupnika i jedan iz vladajuće koalicije. “Kolege nisu javili da neće doći i to je razlog zašto nismo imali 76 glasova. Ispričavam se građanima, ali većina ipak nije upitna, ona postoji. Zašto ova tri gospodina nisu došla, to ne znam. Jedini koji se ispričao da danas neće doći, jer je na putu u SAD, je general Krstičević. Sandra Perković je na natjecanju u Kini a, što je s ovom trojicom ne znam”, rekao je Šuker.

 Kazao je i kako je s Reinerom dogovorio da zastupnici više neće moći dobiti putne naloge za putovanja nakon četvrtka.

 Na pitanje hoće li Sabor idućega petka imati kvorum odgovorio je: “Neki ljudi ako ne mogu biti u Saboru neka podnesu ostavke, za miloga Boga. Nećemo nikoga natjerati, ali postoji nešto što se zove moral, etika i odgovornost prema hrvatskim građanima. Konačno je vrijeme da netko to pokaže, ako nije u stanju biti tu, neka podnese ostavku. Zašto ljudi gomilaju funkcije? Imate zastupnika s po pet, šest, funkcija. Trebaju odlučiti što će biti, to je moj stav”, rekao je Šuker.

 Najavio je da će to zatražiti i na sjednici Kluba, jer ponašanje zastupnika smatra neozbiljnim i neodgovornim prema građanima. 

Strenja Linić: Zastupnici su bolesni, mi liječnici pomoći ćemo da ozdrave

 Nešto blaža prema kolegama koji nisu došli na glasovanje bila je Mostova Ines Strenja Linić. “Do pola smo izglasali, nastavit ćemo sljedeći tjedan. Oni koji su bolesni ozdravit će, nadam se, mi smo liječnici i pomoći ćemo im i doći će na glasanje. Svi Mostovci su bili na glasanju i, kao što vidite, i dalje imamo većinu”, kazala je Strenja Linić. 

 I potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš (HSP AS) tvrdi da parlamentarna većina postoji. “Imamo većinu. Nažalost, kolege koji su trebali biti u Saboru, nisu bili, a zašto, to morate pitati njih, ne mene”, rekao je Tepeš. 

 Zastupnicima je poručio kako u Saboru primaju plaću te kako bi tamo i trebali biti. 

Špika: Uskoro nova većina ili izbori 

 Milivoj Špika (BUZ), koji je ovih dana tvrdio da je već presložena nova parlamentarna većina koja bi za premijera trebala potvrditi predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, i dalje vjeruje u tu mogućnost. 

 “Nova većina će biti kad bude. Očito je da je dio kolega imao nekih drugih obveza, danas se nisu pojavili. Vidjeli ste i sami da iz naših redova, iz Domoljubne koalicije popriličan broj zastupnika nedostaje. Očito dio zastupnika nije shvatio dovoljno ozbiljno obveze koje imaju petkom, koji je dan za glasovanje. Možda se nisu s tim dobro upoznali, možda nisu dobro rasporedili obveze tako da budu gotove do petka u podne, ali evo, to je moguće rezultat manjka komunikacije unutar Domoljubne koalicije i inače vladajuće većine. Vidimo i sami kako to funkcionira”, kazao je Špika.

 Na pitanje što se dogodilo s novom većinom o kojoj je govorio uzvratio je: “Sačekajte, vidjet ćemo, ako je ne bude, imat ćete priliku sudjelovati u novim izborima jer uvijek se netko može predomisliti”. 

Sinčić: Ako vladajući nemaju većinu idemo na izbore

 Ivan Sinčić (Živi zid) bio je u sabornici za vrijeme glasovanja, ali se nije prijavio za glasovanje. “Bio sam u sabornici jer sam bio prijavljen za raspravu nakon glasovanja, a to što nema kvoruma svakako nije dobro. Evo, danas jedan važan zakon, kojim bi se ukinulo da banke uzimaju velike naknade na kartičnim poslovanjima, nije mogao biti izglasan”, upozorio je Sinčić,

 Istaknuo je kako ne namjerava osiguravati kvorum te kako se vladajući moraju zapitati imaju li većinu ili nemaju. “Ako nemaju, idemo na nove izbore”, poručio je.

Zgrebec: HDZ se ne može dogovoriti

 Očekivalo se da će Sabor potvrditi prijedlog svog Odbora za izbor i imenovanja da se za članove Nadzornog odbora HBOR-a imenuju Ivan Šuker (HDZ), Ivan Lovrinović (Most) i Dragica Zgrebec (SDP), a za zamjenike članova Domagoj Ivan Milišević (HDZ), Darinko Kosor (HSLS) i Božica Makar (HNS), no to se nije dogodilo, iako je Odbor takav prijedlog utvrdio nekoliko sati ranije.

Izostanak glasovanja o Nadzornom odboru HBOR-a, Zgrebec tumači kao potvrdu da se u HDZ-u ne mogu dogovoriti oko imenovanja.

Naime, u prijašnjim mandatima u NO HBOR-a sjedili su predsjednici saborskog Odbora za financije, no ovoga puta to nije slučaj, na ‘popisu imena’ koje je utvrdio Odbor za imenovanja nema Gorana Marića (HDZ).

 Zgrebec upozorava i da NO zasjeda u krnjem sastavu te da je bez predstavnika Sabora već provelo natječaj za imenovanje nove uprave.

Naglasila je da je SDP još prije dva mjeseca predložio svoje članove za tijela u čijem radu sudjeluju predstavnici Sabora, a što nije slučaj sa drugim strankama.

 “Vidjeli ste da se Most prije dva dana žalio na neisplatu naknade za štete od elementarnih nepogoda, a Povjerenstvo za procjenu šteta imenovali smo tek danas”, izjavila je Zgrebec Hini.