Ferhat pašina džamija u Banjoj Luci, znamenita Ferhadija, jedan od najstarijih i najvrednijih spomenika islamske kulture u Bosni i Hercegovini, svečano će biti otvorena danas, 23 godine od miniranja i 15 godina nakon nasilno spriječenog pokušaja polaganja kamena temeljca za njezinu obnovu.
Bit će to golem, politički važan i sigurnosno izazovan skup: najavljen je dolazak turskoga premijera Ahmeta Davutoglua, visokih dužnosnika BiH te visokih gostiju iz susjednih zemalja, predstavnika međunarodne zajednice, brojnih muslimanskih vjernika te poštovatelja njihove tradicije i privrženika jedinstvene i multikulturalne BiH, koju obnova Ferhadije simbolički priziva. Očekuje se da će u Banju Luku doći više od deset tisuća ljudi. Istodobno, bit će to skup sjećanja, tuge i nezadovoljene pravde, ako je suditi prema izjavama reis-ul-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina Kavazovića.
U intervjuu banjalučkim Nezavisnim novinama uoči svečanosti, reis Kavazović je kazao da bi volio da mu nikada nije pripala čast otvarati obnovljenu bogomolju.
Zašto su to učinili?
– Naime, nije postojao niti jedan razuman razlog da Banja Luka bude osramoćena rušenjem Ferhadije. Vjerujem da većina građana ove zemlje, kao i same Banje Luke, to nikada neće moći razumjeti, kao što ni inspiratori tog rušenja nikada neće moći objasniti svojoj djeci zašto su to učinili. Ni gradski oci i vlast ovog dijela države neće moći izbjeći odgovornost za taj nerazuman barbarski čin, kojeg nisu spriječili. Kada se to sve uzme u obzir, onda se teško može govoriti o časti otvaranja monumenta svjetske civilizacije koji je barbarski porušen, pa onda s puno poteškoća obnavljan, kazao je Kavazović.
Ferhat pašina džamija izgrađena je 1579. godine u klasičnom otomanskom stilu. Ime njezina graditelja nije poznato, ali se pretpostavlja da je, poput graditelja mostarskoga Starog mosta Hajrudina, bio učenik velikoga otomanskog graditelja Sinana. U kulturnu baštinu BiH uvrštena je 1950. godine, a potom i na popis svjetske baštine UNESCO-a. U noći Đurđevdana, sa 6. na 7. svibnja 1993. godine, minirana je zajedno s džamijom Arnaudijom, udaljenom tek nekoliko stotina metara. Minaret je izdržao eksploziju, ali su oba džamijska kompleksa u sljedećim danima izbrisani s lica zemlje, na njihovu mjestu napravljena parkirališta, a ostaci srušenih hramova odvezeni na smetlište. U Banjoj Luci su u ratu porušene sve džamije, njih 16, zajedno s povijesnom sahat-kulom.
Šovinistička rulja
Usprkos nadama, mnogo bolje nije bilo ni osam godina kasnije, na isti dan 2001. godine, kada je na mjestu srušenoga hrama trebalo biti održano svečano polaganje kamena temeljca za obnovu Ferhadije. Više stotina četničkih šovinista zasuli su uzvanike kamenjem, pa je jedan od rijetkih muslimanskih vjernika, Cazinjanin Murat Badić, preminuo od posljedica nasilja. Šovinistička je rulja zapalila i dva autobusa te uspjela onemogućiti svečanost, pa je kamen temeljac za obnovu položen tek tri godine kasnije, tiho i bez velikih svečanosti.
Usprkos svom nasilju, džamija je obnovljena nakon više od deset godina strpljivih radova. Muftija banjalučki Osman Kozlić, uoči današnjeg svečanog otvorenja, kazao je za medije u BiH da će taj događaj biti »velika poruka za sve sudionike i svjedoke njene prošlosti, kao i sudionike sadašnjosti ovih prostora, jer će nas pozvati na viši stupanj odgovornosti, međusobnog poštovanja i razumijevanja, a u cilju boljeg zajedničkog života«.
