Snimio Damir ŠKOMRLJ
Tour of Croatia je najefikasnija suptilna komunikacija prema širem krugu publike koju mi inače targetiramo, ili kao naše goste ili kao potencijalne investitore. Poruka koju šaljemo utrkom s ovakvim biciklistima je zaista višesmjerna i višeznačajna – kaže Vladimir Miholjević
Gotovo sve je spremno za start drugog izdanja Toura of Croatia, biciklističke utrke koja je prošle godine zaživjela zahvaljujući Vladmiru Miholjeviću i timu njegovih najbližih suradnika i koja je već u svom premijernom izdanju malo koga ostavila ravnodušnim. I na lokalnoj, a naročito na globalnoj razini, koja je ovaj ambiciozni projekt prigrlila kao nešto što je svijetu biciklizma bilo itekako potrebno (još kada bi to u Hrvatskoj svi shvatili… op. a.).
Nije, naravno, riječ ni o kakvom pretjerivanju, jer 19. travnja iz Osijeka će na put dug tisuću kilometara krenuti peloton predvođen ponajboljim biciklističkim momčadima svijeta i imenima koja u ovom sportu jednostavno izazivaju strahopoštovanje. A vjerojatno ne postoji organizator koji na startu svoje utrke, ma kako se ona zvala i koliku ona tradiciju imala, ne bi volio imati momčadi poput Dimension Data, Trek Segafredo, IAM Cycling, Astanu ili Tinkoff ili vozače poput Britanca Marka Cavendisha, Kolumbijca Angel Lopeza, Slovaka Petera Sagana ili Sir Bradleyja Wigginsa. A Hrvatska će ih od 19. do 24. travnja imati. I u njihovom umijeću uživat će čitav svijet. I u ljepotama Hrvatske.
– Iz jednog pilot projekta utrka je praktički došla do svog maksimuma. Primjerice, ove godine na startu imamo pet World Teams ekipa, što je maksimalno za ovu kategoriju. Iz nulte faze prošle godine došli smo praktički do našeg maksimuma. Naravno, mi kao organizatori vidimo prostora za nadogradnju, ali sada kreću oni koraci za podizanje same utrke u Hors Class kategoriju već za iduću godinu, a ako ne za iduću onda sigurno za 2018. godinu.
Kraljevska etapa
Posebnu draž ovogodišnjem izdanju Toura neće dati samo pet World Teams momčadi, već i čitav niz ostalih i apsolutno jednako atraktivnih ekipa.
– Androni, Gasprom, Novonordisk, Wiggins… Sve su to hunske ekipe, sastavljene od vozača koji su već pobjeđivali na World Tour utrkama ili pak od vozača koji su na početku svojih karijera i koji se kroz ove momčadi profiliraju za ulazak u World Tour. Puno će ekipa žaliti jer nisu na vrijeme reagirale i došle, nisu se na vrijeme izborile se za svoje mjesto na startu Tour of Croatia jer će iz utrka biti izuzetno zanimljiva. I iz sportskog aspekta, a bit će zanimljiva i mnogo širem krugu ljudi zbog potencijala kojega Hrvatska kao zemlja posjeduje.
Ove godine vozi se jedna etapa više nego na premijernom izdanju, što je dovelo do promjene itinerera. Utrka sada starta iz Osijeka (19. travnja), druga etapa vozi se od Plitvičkih jezera do Splita, treći dan na rasporedu je dionica Makarska – Šibenik. Kraljevska etapa ostala je ona s Učkom, koja će ove godine svoj start imati u Crikvenici, velika atraktivnost zadržat će se i petog dana kada je na rasporedu momčadski kronometar Poreč – Umag, a veliki finale bit će 24. travnja sa startom u Svetom Martinu na Muri i ciljem u Zagrebu.
– Ove godine utrka ima točno 1004 kilometra. Najveća razlika u odnosu na prošlu godinu je ta da Primorsko-goranska županija ima svoju etapu i imat će dva sata prijenosa, u kojima ćemo moći obuhvatiti kadrovima sve dijelove gdje su biciklisti prolazili, a sam live prijenos trebao bi početi na Grobniku. Siguran sam da ćemo uspjeti kompenzirati tehničke poteškoće koje su nas lani omogućile da pokažemo ono što je za mene idealna životna sredina za profesionalne bicikliste, ali i idealna turistička destinacija za cikloturiste. Kronometar će definitivno biti nešto što treba pogledati, znam koliko će to biti stresan dan za bicikliste, mehaničare, čitav staff, ali impresivno je vidjeti osam vrhunskih biciklista na kronometar biciklima i u kronometar opremi kako jure 90 kilometara na sat nizbrdicom ili 70 kilometara na sat po ravnici, a naročito je užitak gledati kada su te ekipe uvježbane. Utrka je koncipirana tako da do petog dana nećemo znati pobjednika, mislim da će ove godine pobjednika odlučiti ekipa, ali ne u brdskim etapama, već upravo na kronometru. Kronometar je dugačak i ako se u početnoj fazi ekipa raspadne taj gubitak vremena više ne možeš nadoknaditi.
Hrvatska treba Tour
Vladimiru Miholjeviću, Ivanu Črnjariću i svim ljudima od prvog dana uključenim u organizaciju pohvale pljušte sa svih strana. Od strane običnih ljudi i zaljubljenika u biciklizam projekt je itekako dobro prepoznat i prihvaćen.
– Dobro je prihvaćen i od strane institucija, da nema njihove pratnje ovog projekta ne bi niti bilo. Dobro, možda još uvijek postoji doza opreznosti, ali u budućim izdanjima sigurno ćemo napraviti ono što rade i najveće svjetske utrke, Giro d’Italia ili Tour de France. Sjest ćemo sa svima i napraviti koncept da vidimo treba li nam ovo i na koji način. A Hrvatskoj ovo zasigurno treba, ovo je najefikasnija suptilna komunikacija prema širem krugu publike koju mi inače targetiramo, ili kao naše goste ili kao potencijalne investitore. Poruka koju šaljemo s organizacijom ovakvog Toura i s ovakvim biciklistima je zaista višesmjerna i višeznačajna.
Do početka utrke ostalo je još 16 dana, kako sat otkucava tako adrenalin radi svoj. Protekli su mjeseci za čitav tim uključen u organizaciju projekta bili itekako stresni, a pravi stres tek predstoji.
Wiggins, Lopez, Rogina
– Svi dajemo sve od sebe, ali napetost je prisutna jer jako puno toga treba uskladiti, naročito prilikom izdavanja određenih dozvola, s čime se još uvijek borimo. Često nam se događa da se zapitamo što je prije nastalo, kokoš ili jaje. Neki prije traže da sneseš jaje, a nema kokoši koja bi ga snijela. Dosta je birokratskih stvari koje treba uskladiti, malo smo mi brži nego prošle godine, a malo nam sporije dolaze suglasnosti. Veliki je stres, ishodovati sve i biti u reguli, što nam je primarni cilj, zaista nije lako. I treba malo dodatno poraditi na tome. Kroz ovo ćemo sigurno svi dobiti jednu širu sliku i onda to sve popraviti za neke druge procedure pa ćemo biti malo efikasniji.
Hrvatski pečat
Svijet biciklizma je nedavno u vrlo kratkom razdoblju imao dvije pogibije. Sigurnosni aspekt i na hrvatskoj će utrci biti itekako važan.
– Najgluplje i najednostavnije to bi se moglo reći ovako: »Događa se, ali se ne smije dogoditi!«. U vrhunskom i ekstremnom sportu te se stvari događaju, ali na nama organizatorima je da poduzmemo sve mjere da se nešto takvo ne dogodi. Naravno, na neke stvari ne možeš utjecati.
Robert Kišerlovski i Kristijan Đurasek trenutačno su dva najeksponijranija hrvatska biciklista. Đuraseka nije bilo prošle, a neće ga biti niti ove godine, prošle godine nije bilo niti Roberta Kišerlovskog ali njegova momčad (Tinkoff) ove godine dolazi. Dakle, moguće je da ovogodišnje izdanje dobije snažan hrvatski pečat. Ljudima je to itekako potrebno, dovoljno se prisjetiti oduševljenja kada se prošle godine na Učki među vodećima pojavio Emanuel Kišerlovski.
– Dolazi Radoslav Rogina, voljeli bismo kada bi na startnu listu došao i Robert Kišerlovski jer bi utrka tada za nas dodatno dobila na težini, vrijednosti, draži i zanimljivosti kod naših gledatelja. Kristijan Đurasek, na žalost, neće doći jer je ekipa odlučila otići u Tursku braniti njegov naslov, ali bit će tu i Kvasina, Rumac… Hrvati će ostaviti traga, a dobit će priliku afirmirati se i pred drugim ekipama i pred međunarodnim medijima.
A interes međunarodnih medija je izuzetno velik.
– Interes je velik, ali već smo velik uspjeh napravili time što smo uspjeli izboriti da sliku s Toura plasiramo na šest kontinenata i u preko 90 zemalja svijeta. To je najveći benefit.
Netko je na facebooku napisao da su Vladmir Miholjević i ljudi iz njegova tima ovom utrkom napravili više za promociju Hrvatske nego svi ministri turizma zajedno do sada.
– Naš osnovni cilj je da ovom utrkom i kroz ovaj segment pokušamo omogućiti da svi mogu lakše i bolje raditi svoj posao. I ministri i obični ljudi. Mi se trudimo raditi ono što najbolje znamo, i nadamo se da će nas država, destinacije, sponzori iz realnog sektora shvatiti i prepoznati taj naš trud i rad. Međutim, na to nikoga ne možemo prisiliti.
