ZAGREB  Nakon što su u travnju prošle godine u EU ukinuti limiti za proizvodnju mlijeka na europskom tržištu, nastali su viškovi proizvodnje koji su smanjili cijenu mlijeka i proizvođače doveli u velike probleme.

Dodatne, zapravo i veće viškove odnosno smanjenje cijena mlijeka uzrokovao je i ruski embargo na uvoz hrane iz EU-a, dakle i sireva odnosno mlijeka i mliječnih proizvoda općenito, zbog čega je Europska komisija u ponedjeljak sve države članice pozvala da dobrovoljno smanje proizvodnju mlijeka kako bi njegova cijena ponovno počela rasti. Kao pomoć, EU je poljoprivrednicima spreman ponuditi do 15 tisuća eura godišnje ako smanje proizvodnju, kako ne bi bili na gubitku.

I dok hrvatski farmeri odgovaraju kako bi uz takvu pomoć na limitiranje proizvodnje još i pristali, iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju kako će morati odbiti prijedlog iz Bruxellesa. »Budući da je u Hrvatskoj proizvodnja mlijeka unatrag dvije godine pala za 17 posto, i da nismo doprinijeli stvaranju viška od gotovo tri posto na europskom tržištu, pozivu se ne možemo odazvati.

 Čak 70 posto viškova dolazi iz samo pet europskih zemalja, Hrvatska nije među njima, niti limitiranje može primijeniti«, odgovaraju u Ministarstvu, napominjući kako kod nas farmeri nisu ujedno i prerađivači mlijeka, odnosno otkupljivači kod nas nisu zadružna društva, te će se za nas morati eventualno pronaći neko drugo rješenje.

U Hrvatskoj je prošle godine mljekarama s farmi isporučeno 513,4 milijuna kilograma mlijeka, što je bilo gotovo deset milijuna kilograma manje nego u godini prije, kaže podatak Ministarstva poljoprivrede, dok predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Davor Blažić navodi kako je unatrag dvije godine s farmi prodano još oko dvije tisuće i dvjesto krava muzara čiji vlasnici od mlijeka više nisu mogli živjeti.

»Dok je od proizvodnje mlijeka 2003. godine živjelo 65 tisuća obitelji u Hrvatskoj, danas je taj broj tek oko osam tisuća, i uvjeren sam da kroz tri godine farmi mlijeka kod nas više neće niti biti. Otkupna cijena mlijeka je unatrag dvije godina pala za još kunu, i sad iznosi oko 2,5 kune«, navodi Blažić. Hrvatska, kaže, vlastitom proizvodnjom zadovoljava tek 45 posto potrebe za mlijekom, a država se prema mljekarima ne ponaša kao majka, već kao maćeha.

Blažić se pribojava i činjenice da na europsko tržište, kaže, u sve većoj količini pristiže i mlijeko u prahu s Novog Zelanda, koje se prodaje za samo 154 eura po toni. Hrvatska je, prema podacima MInistarstva poljoprivrede, u 2014. godini uvezla gotovo 165 tisuća tona mlijeka.