Snimio Silvano JEŽINA
Iako su obrti glasili na druge osobe i formalni vlasnici bili drugi ljudi, u optužnici se navodi da ih je osnovao Blagajčević pomoću punomoći, a novac je izvlačen fiktivnim ugovorima o cesijama
U riječkom Županijskom sudu počelo je, a drugog raspravnog dana i prekinuto suđenje Kemalu Blagajčeviću iz Pule, optuženom za financijske makinacije »teške« oko milijun i 660 tisuća kuna. Blagajčević se tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, a inkriminacije datiraju iz 2007. i 2008. godine. Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci tvrdi da je kazneno djelo počinio kao vlasnik i odgovorna osoba tvrtke Brod Rijeka, sa sjedištem u riječkoj Krešimirovoj ulici.
Novo suđenje za prvu točku
Blagajčević se nalazi na optuženičkoj klupi u ponovljenom suđenju. Zbog ove i još jedne točke optužnice u lipnju 2013. godine ga je riječki Županijski sud osudio na dvije godine i četiri mjeseca zatvora, dok je oslobođen optužbe za jednu točku optužnice. No, kasnije je Vrhovni sud potvrdio presudu za taj oslobađajući dio, za jednu točku optužnice Blagajčević je pravomoćno osuđen na deset mjeseci zatvora, a prva točka optužnice vraćena je na ponovno suđenje.
Nakon što je žiroračun te tvrtke upao u negativan saldo i blokadu, kako bi izbjegao uplate na taj račun, financijsko poslovanje je nastavio preko tri obrta, naziva Remac, Bimiš i Zmaj. Tužiteljstvo smatra da su ti obrti bili paravan za makinacije. Iako su obrti glasili na druge osobe i formalni vlasnici bili drugi ljudi, u optužnici se navodi da ih je osnovao Blagajčević pomoću punomoći dobivenih od stranih državljana, BiH i Srbije.
Prezaposleni ljudi
Nakon toga su novčana sredstva koja je trebala naplatiti Blagajčevićeva matična tvrtka Brod Rijeka, temeljem fiktivnih ugovora o tobožnjim cesijama s tim obrtima, »sjela« na račune tih obrta. S tih računa je zatim putem punomoći osobno ili preko drugih osoba podizao novac. Tužiteljstvo tvrdi da je Blagajčević tako prisvojio, na štetu tvrtke Brod Rijeka, najmanje milijun i 664 tisuće kuna. No, upućeni u slučaj navode da bi se u konačnici ta inkriminirana svota, zaključi li tako i financijski vještak, ipak mogla smanjiti.
Kao svjedokinja je u sudnici saslušana i tadašnja administratorica u nekoliko Blagajčevićevih tvrtki, njegova bivša snaha, koja je rekla da je s tim obrtima postojala poslovna suradnja. Za ugovore o cesiji kazala je da o njima ne zna ništa, jer je to radio knjigovodstveni ured. Potvrdila je da je sama u više navrata, kao i Blagajčević, podizala novac temeljem naloga vlasnika tih obrta.
– Ti ljudi su svi radili, pa nisu imali vremena. Podigla bih novac pa bih im ga predala – objasnila je svjedokinja.
Sve odjavljeno
Obrazložila je kako je procedura bila takva da bi nositelji obrta ispunili virmane s određenom svotom novca pa su uz njihov nalog s pečatom i potpisom dizali novac. Po saznanjima svjedokinje, jedina punomoć koju je imao optuženi Blagajčević bila je ona kod otvaranja obrta, da može otvoriti obrt u ime tih ljudi. Svjedokinja je kazala da je za te obrte znala obavljati neke administrativne poslove, za što je u nekoliko navrata plaćena.
Suđenje se nastavlja krajem travnja, kada bi trebalo biti saslušano još nekoliko svjedoka. U međuvremenu je Blagajčevićeva tvrtka Brod Rijeka, oko koje se vežu inkriminacije, ugašena, mrtva. Brisana je iz sudskog registra u srpnju 2012. godine, jer tri godine za redom nije ispoštovana zakonska obveza za objavom godišnjih financijskih izvješća s propisanom dokumentacijom. Ne postoje više ni tri obrta, odjavljena su. Svi obrti bili su prijavljeni na istoj adresi u Crikvenici.
