Foto N. Reberšak
Udruga Franak »nije zadovoljna radom toga tijela, dapače, vrlo smo razočarani«, ističu iz te udruge, napominjući uz ostalo kako se u saborskoj raspravi o izvješću HNB-a za 2014. »tek usputno spominjao ‘slučaj franak’, iako je upravo taj slučaj razotkrio sve nezakonitosti u poslovanju banaka te ukazao na HNB kao tijelo koje je sve to dozvolilo i još uvijek dozvoljava«.
U Udruzi Franak smatraju da središnja banka »de facto isključivo vodi brigu o bankarskom sustavu«, a nije pokazala zanimanje za građane, potrošače, klijente tih banaka.
U priopćenju ponovno upozoravaju na niz propusta HNB-a, primjerice neupozoravanja na visoku rizičnost kredita vezanih uz švicarski franak ili jednostrano i nezakonito povećanje kamatnih stopa od strane banaka, itd.
Tvrde i da »HNB nastavlja takvu praksu te da ne namjerava odustati od takve prakse, u kojoj se zapravo poistovjećuje s osam najvećih poslovnih banaka, ukazuje i recentno postupanje toga tijela«.
To se ponašanje, kako navode, očituje u »permanentnom skrivanju informacija, kontinuiranom lažnom informiranju, svjesnom sabotiranju donošenja bilo kakvog zakonskog rješenja za ‘slučaj Franak’«.
Ističu i kako HNB za cijelo vrijeme trajanja konverzije CHF kredita u euro kredite i još uvijek »ne želi dostaviti podatke o povijesnom kretanju euro kamatnih stopa poslovnih banaka, svjesno obmanjujući javnost kako ne posjeduje te podatke«, a kao najnoviji slučaj da HNB »štiti nezakonito poslovanje banaka« navodi odbijanje odgovora na upit Udruge Franak o tome kod kojih je banaka utvrđena povreda Zakona o konverziji, o kojim se nezakonitostima radi te koje je sankcije bankama HNB izrekao.
»HNB je rješenjem ustvrdio kako ne želi odgovoriti na pitanja Udruge Franak, jer bi odgovor negativno utjecao na povjerenje u banke, na financijski sustav te kako to radi zbog ‘izvanrednog značaja potrebe zaštite tog dobra’?! Samo ukoliko HNB bezakonje smatra vrijednošću koju valja zaštititi, onda rješenje HNB-a ima smisla«, smatraju u Udruzi Franak.
