ZAGREB Prva monografska izložba rodonačelnika baroknog stila u kiparstvu sjeverne Hrvatske naslovljena »Figura i ornament: Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug«, otvara se večeras u Muzeju za umjetnost i obrt gdje će  ljubitelji sakralne skulpture do 17. travnja moći razgledati gotovo devedeset izložaka – skulptura, oltara i oltarnih elemenata – nastalih u produkciji ovog kipara i njegovih epigona.

Djelima ovog kipara autorica izložbe Nela Tarbuk posvetila je golem dio svoje duge i bogate karijere jer, kako kaže, izložbu koju je intenzivno pripremala od 2008. godine zapravo priprema već 37 godina, koliko je ova povjesničarka umjetnosti u mirovini bila voditeljica zbirke crkvene skulpture Muzeja za umjetnost i obrt iz čijeg je fundusa najveći dio eksponata ove izložbe. Dio izložaka, uglavnom dijelovi oltara, za ovu prigodu posuđeni iz crkava u kojima se nalaze.

– Komersteinerova specifična razliku u odnosu na prethodno razdoblje jest sjevernjački manirizam koji je unio u svoje skulpture, istaknula je Tarbuk, skrenuvši pažnju na raritet što je ovaj kipar uopće potpisan imenom i prezimenom u vrijeme kada su skulptori smatrani majstorima, a ne umjetnicima, pa su slijedom toga ostajali anonimnima, a njihova produkcija bez autorstva.

– Unutar radova većinom anonimnih majstora toga vremena ime Johannesa Komersteinera otkriveno je zahvaljujući sačuvanim ugovorima za narudžbe oltara za zagrebačku katedralu – doznajemo od autorice ovog zahtjevnog projekta koji uz nju potpisuju i autori postava, vizualnog identiteta izložbe i fotografija Sanja Bachrach Krištofić i Mario Krištofić te kustosica izložbe Jasmina Fučkan.

– Komersteiner, podrijetlom iz Sankt Johanna kraj Kitzbühela u sjevernom Tirolu, pojavljuje se krajem 17. stoljeća u Zagrebu, a po brojnosti sačuvanih djela i kvaliteti oblikovanja zauzima vodeće mjesto na kiparskoj ljestvici tog vremena. Tijekom 1680-ih godina radi oltare za tada isusovačku crkvu sv. Katarine i za zagrebačku katedralu, navodi Tarbuk i dodaje da izložba prikazuje značajke njegova majstorsko-umjetničkog profila i maniru koju u različitim varijacijama njeguju njegovi sljedbenici. Specifičnost Komersteinerovog načina oblikovanja svetačkih figura očituje se u užoj silueti i stavu kontraposta (usklađena ravnoteža između dvaju istodobnih pokreta figure s osloncem na jednoj nozi, dok je druga savijena u koljenu).

Govoreći o umjetničkoj vrijednosti izložaka, autorica od posebne važnosti smatra oltar sv. Franje Borgije u zagrebačkoj crkvi sv. Katarine kao jedini Komersteineru pripisan oltar sačuvan in situ, te preostale dijelove katedralnih oltara Blažene Djevice Marije i sv. Ladislava kralja koji su inače u stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt.

Izložba »Figura i ornament: Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug« nakon Zagreba seli Ljubljanu gdje je također dokumentirana djelatnost ovog tirolskog baroknog kipara.