RIJEKA   Prošlotjednom saborskom raspravom o izvješću HNB-a za 2014., gdje su se na to izvješće posebno obrušili pojedini članovi Mosta, na čelu s Ivanom Lovrinovićem, Goran Marić iz HDZ-a, ali i neki članovi SDP-a, ta priča navodno nije završena, budući da bi se o istom izvješću kao i Polugodišnjoj informaciji HNB-a za 2015., trebalo nastaviti raspravljati i ovaj tjedan. Rezultat je to inzistiranja prije svega Mosta da se o izvješću središnje banke ipak glasa, unatoč tome što je i Zakonom o HNB-u, i Ustavom RH, kao i Ugovorom s EU, zajamčena neovisnost središnje banke, dok su ulaskom zemlje u EU raniji termini o raspravi i donošenju zaključaka o izvješćima središnje banke zamijenjeni time da HNB samo izvještava, a saborski zastupnici primaju na znanje taj izveštaj, bez da se o njemu glasa, odnosno bez da ga se prihvaća ili odbacuje. 

Politički pritisak

Takva je praksa u skladu s europskom pravnom stečevinom koja čuva neovisnost središnje banke od bilo kakvog političkog pritiska. U skladu s time još od ulaska Hrvatske u EU Sabor dakle ne glasa, nego samo prima na znanje izvješća HNB-a, pa bi eventualno popuštanje pritiscima bio pravni presedan suprotan i praksi koja je u zemlji već zaživjela njenim ulaskom u EU.Mostovi zastupnici, kao i HDZ-ovci skloni idejama Gorana Marića, znaju da nemaju pravne osnove za nasrtanje na središnju banku, no unatoč tome pokušavaju destabilizirati dosadašnju saborsku praksu, postavljajući se kao da su iznad zakona. No, inicijativa ide prilično široko, žele promijeniti i Zakon o HNB-u, no onda bi se moralo zadirati i u ugovor zemlje s Unijom, dakle napraviti radikalan zaokret, na koji premijer Orešković, ako je suditi po porukama koje je poslao iz Berlina, ne da nije spreman, nego je upravo izrazio predanost europskim kriterijima, te skorom uvođenju eura. Lovrinović je svojevremeno kotirao kao Mostov kandidat za guvernera, no iako je stavljen po strani, Most ga u ovome podržava pa nije isključeno da i dalje inzistiraju na preuzimanju monetarne vlasti. No, Mostu rejting pada pa upućeni tvrde da se cijela ova »predstava« odigrava u cilju podizanja popularnosti kroz populistički obračun sa središnjom bankom. 

Zamjerke Vujčiću

HNB čuva stabilnost tečaja i cijena, u uvjetima kada je jasno da dalje tiskanje novca teško može pomoći gospodarstvu. Sada je pitanje kako će se postaviti saborska većina, kako će se postaviti HDZ, ali i SDP, čiji su neki zastupnici također udarili po Vujčiću. Zamjeraju mu navodno što nije bezrezervno podržao konverziju kredita iz CHF u eure, ali i što je tek nakon promjene vlasti aktivirao strukturne repo operacije. Time se, misle, i HNB počeo ponašati »politički«. No, kako bilo, iznad zakona nisu ni saborski zastupnici; mogu ga mijenjati, ali za to im treba većina – za parlamentarnu demokraciju bilo bi pogubno ako pojedinci pomisle da ciljeve mogu postići bukom.