Foto V. Karuza
ZAGREB INA je u prošloj godini ostvarila neto dobit od 58 milijuna kuna, što je za 83 posto manje nego u 2014. godini – kažu jučer objavljeni podaci o poslovanju Ine u 2015. godini. U prošloj godini tvrtka je ostvarili prihode od prodaje u iznosu od 18,86 milijardi kuna, što je 21 posto manje, no, kad se uzmu u obzir jednokratne stavke, Ina Grupa je poslovala s gubitkom od 1,42 milijarde kuna. Gubitak je posljedica cijene nafte i otpisa proizvodnih kapaciteta u Siriji do kojih Ina ne može, pa predsjednik uprave Zoltan Aldott smatra da je kompanija ostvarila solidan rezultat. Istovemeno, mađarski se MOL kao suvlasnik Ine jučer pohvalio kako je u poslovnim rezultatima za prošlu godinu premašio svoja očekivanja, pri čemu je najzadovoljniji rezultatima u rafinerijskoj preradi. U tom su segmentu, navode, postigli »povijesno najjače financijske rezultate«. Ostvarena je čista CCS EBITDA dobit u iznosu od 1,65 milijardi dolara, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na rezultate iz prethodne godine.
Spor s državom
U Hrvatskoj je proizvodnja sirove nafte porasla za 20, a u Mađarskoj za pet posto, objavio je MOL. Zahvaljujući niskim cijenama nafte na tržištu, odnosno značajno većim rafinerijskim maržama (73 dolara po toni u 2015. godini u odnosu na 59 dolara 2014.), Inine rafinerije u Rijeci i Sisku prošle su godine imale gotovo 50 posto manji gubitak nego 2014. U brojkama, on je lani iznosio 1,32 milijarde kuna naspram 2,5 milijardi u 2014. godini, zbog čega se nameće pitanje kakve bi tek rezultate domaće rafinerije ostvarile da su modernizirane na vrijeme, odnosno onako kako se MOL obavezao modernizirati ih prilikom preuzimanja vlasništva u Ini.
Iako je projekt modernizacije rafinerije Rijeka pripremljen, uprava Ine odnosno mađarski MOL još uvijek nije odlučio ide li u taj projekt, vrijedan 400 milijuna eura. »Tržište se smanjilo, a Inini su kapaciteti preveliki. Projekt je pripremljen, blizu smo odluke, no s Vladom treba razgovarati o tome što će biti s porezom na rafinerije i specifične proizvode«, kazao je jučer Aldott. Ina je u upravnom sporu s državom jer smatra kako joj se neopravdano, zbog pogrešne metodologije, naplaćuje taj porez, te zapravo modernizaciju rafinerije u Rijeci uvjetuje poreznim promjenama. Tržišno okruženje za rafinerije jest bolje, naglašava Aldott, ali konačna odluka o modernizaciji još nije donesena. Da bi ta investicija bila ostvarena, potrebna je stabilnost poreznog sustava, kazao je Aldott jučer. Riječka bi rafinerija, dodao je, bila dovoljna za cijelo hrvatsko, i regionalna tržišta, a za sisačku bi se rafineriju, najavljuje, trebalo naći neko drugo, »održivo rješenje«. »Sisak je strateški važan za nas, ali moramo pronaći njegov doprinos za našu budućnost«, rekao je.
Jeftinija istraživanja
U prošloj su godini Inina ulaganja iznosila 1,65 milijardi kuna, odnosno oko dva posto manje nego godinu prije, no ove bi godine investicije trebale biti još i manje, kazao je Aldott, ipak ne otkrivajući od kojih će konkretno investicija INA odustati. Kompanija se, kazao je, mora prilagoditi padu cijene nafte na tržištu, pri čemu nema naznaka da će ona značajnije rasti i u budućnosti. Na pitanje hoće li INA inzistirati na novim istraživanjima ugljikovodika na Jadranu, Aldott je kazao kako će, uz ovako niske cijene nafte, fokus ipak biti na istraživanjima na kopnu, na kojima je i proizvodnja značajno jeftinija. Komentirao je i daljnje pregovore MOL-a i Vlade oko dioničarskog ugovora u Ini, kazavši kako su recentne objave o tom odnosu vrlo pozitivne te kako mora biti pronađeno zajedničko rješenje u interesu Ine.