Miroljubivo

Gurnuto pod tepih: Na dva sastanka s Mađarima u 24 sata spor Ine i MOL-a nije ni spomenut

Jagoda Marić

Foto Reuters

Foto Reuters

Premijer Tihomir Orešković novinarima je otkrio da je s mađarskim kolegom Viktorom Orbanom razgovarao o investicijama –  pruzi Rijeka-Mađarska i LNG terminalu na Krku, a njegov zamjenik Tomislav Karamarko je izjavio  »nije bilo riječi ni o sporu Ina– MOL«  



Kakvi će biti odnosi dva najveća vlasnika u Ini, MOL-a i hrvatske Vlade, te hoće li Mađari imati značajniju ulogu u gradnji LNG terminala na Krku, najintrigantnija su pitanja koja su se nametala nakon promjene vlasti u Hrvatskoj, pogotovo u svijetlu činjenice dobrih odnosa Viktora Orbana i Tomislava Karamarka, te stranaka koje oni vode  Fidesza i HDZ-a.


S obzirom da je prošla Vlada završila u dvije arbitraže s MOL-om oko upravljačkih prava u Ini, i MOL-ovog zahtjeva za naknadu štete za plinski biznis, nametnulo se pitanje hoće li HDZ-ov tim promijeniti politiku Hrvatske u tim pitanjima, jer su neki njihovi predstavnici često isticali da je dogovor s MOL-om moguć, ali da ga Milanovićeva Vlada nije htjela ili nije znala postići. Uz to Mađari posljednjih godinu dana otvoreno negoduju zbog toga što ih hrvatska Vlada isključuje iz priče oko LNG terminala. Zato je javnost s nestrpljenjem čekala prve susrete čelnih ljudi  hrvatske i mađarske vlade.


Problem star šest godina


Premijer Tihomir Orešković i prvi potpredsjednik Vlade Tomisilav Karmarko krajem tjedna su se, u manje od 24 sata, odvojeno sastali s predsjednikom mađarske  Orbanom u Bruxelessu. I nijedan od njih, ako je suditi po Vladinom priopćenju i izjavama koje su davali nakon tih sastanaka, nije razgovarao s mađarskim premijerom o problemu koji više od šest godina opterećuje odnose dviju zemlja,  a to je situacija u Ini, gdje je najveći pojedinačni vlasnik mađarski MOL. Tomislav Karamarko izrijekom je kazao kako na sastanku »nije bilo riječi ni o sporu Ina– MOL«, koji se vodi oko upravljačkih prava u toj kompaniji, niti se razgovaralo o energetskoj sigurnosti, o čemu je nedavno i Europska komisija predočila paket mjera koje se prvenstveno tiču sigurnosti opskrbe plinom i diverzifikaciju dobavljača.  



Još jedan izvor




Mađarska je sigurno zainteresirana za to da u u LNG-u na Krku dobije još jedan izvor  za dobivanje plina, a jesu li se njezine tvrtke javile na natječaj među sedam potencijalnih ulagača u LNG ili su među onima koje će biti zakupci plina zasad u javnost nije procurilo, nego se zna da je veliki interes međunarodnih kompanija i za jedno i za drugo.



I dok o tome, kako tvrdi Karamarko, na njegovom sastanku s Orbanom nije bilo riječi, premijer Orešković novinarima je otkrio da je s mađarskim kolegom razgovarao o investicijama koje su od interesa za obje zemlje, pa je tako spominjao i prugu Rijeka-Mađarska, ali i LNG terminal na Krku te  druge projekte u energetici ne otkrivajući o čemu je riječ.  


Nezadovoljni suradnjom


Mađari već dulje  iskazuju nezadovoljstvo suradnjom s Hrvatskom oko LNG-a i činjenicom da ih prethodna Vlada nije željela uključiti u taj projekt na način na koji to Budimpešta želi. O tome se razgovaralo na sastanku dvojice  ministra vanjskih poslova Mire Kovača i Pétera Szijjárta. Mađarski šef diplomacije nimalo se diplomatično požalio na bivšu hrvatsku Vladu prošlog ljeta u Dubrovniku nakon sastanka s Karamarkom. Tvrdio je da je mađarska ponudila pomoć, čak i financijsku, za LNG terminal na Krku ili plutajući LNG, ali nije bilo odgovora hrvatske strane, ocjenjujući kako odnosi dviju zemlja nisu nikada bili lošiji. I to je bilo prije nego što su se dvije susjedne države  zavadile oko  postupanja u izbjegličkoj krizi.

Zato je pomalo nevjerojatno da su Kramarko i Orban razgovarali, primjerice, o  povlačenju novca iz EU fondova za  zajedničke projekte, da su spominjali prugu Rijeka– mađarska granica, a da se nisu dotakli Ine ili  terminala na Krku koji je na popisu projekta  koji su strateški za EU, pa bi se se prema tome mogli graditi bespovratnim sredstvima iz EU proračuna.