Reuters
ZAGREB Trajno vraćanje graničnih kontrola unutar Schengena, zemlje članice tog prostora stajao bi više od sto milijardi eura u idućih deset godina, procijenili su francuski stručnjaci, koji su analizirali moguće posljedice ponovne uspostave granica u Europi.
Francuski istraživački centar France Strategie, povezan s uredom premijera, u svojoj studiji navodi da bi jedna od posljedica ponovnog uvođenja granica bio pad BDP-a u schengenskoj zoni za 0,8 posto, što odgovara iznosu od »više od sto milijardi eura«. Ističu i da se može predvidjeti dodatni utjecaj na kretanje radne snage, strana ulaganja i financijske tokove, ali je taj učinak teško kvantificirati.
Prema njihovim izračunima, dugoročno bi trajne granične kontrole smanjile trgovinu među zemljama članicama Schengena u iznosu koji odgovara uvođenju poreza od tri posto na tu trgovinu. Autori su se, očekivano, najviše bavili Francuskom koja bi, prema njihovim procjenama, izgubila oko deset milijardi eura do 2025. godine.
»To je još jedna procjena troškova nepostojanja Schengena koja je i dramatičnija od dosadašnjih«, poručili su jučer iz Europske komisije, podsjetivši da je i šef Komisije Jean-Claude Juncker dosad iznosio podatke o mogućim troškovima ponovnog podizanja granica unutar EU-a. Juncker je, podsjetimo, govorio o tri milijarde troškova godišnje, upozorivši na mogući pad gospodarstva i rast nezaposlenosti. U Komisiji ističu da, iako se brojke razlikuju, sigurno je da bi troškovi nestanka Schengena bilo »vrlo, vrlo visoki«.
Schengenska zona obuhvaća 26 europskih država, od kojih su 22 ujedno i članice Europske unije. Zbog izbjegličkog vala posljednjih mjeseci više je država ponovno uvelo kontrole na unutarnjim granicama, odnosno na granicama prema drugim članicama Schengena. Te su kontrole zasad privremene, mogu trajati do šest mjeseci, a trenutno se u EU razmatra mogućnost da budu produljene na do dvije godine.
