Snimio Marko GRACIN

Muzejski vremeplov

U muzejskoj Čudotvornici održavale su se radionice i igre za djecu, dok su Dramci iz Guvera pripremili edukativnu predstavu »Pričam ti priču o čaši«. Na programu je bila i promocija filma »Riječka povijest: 120. godina Guvernerove palače« Vanje Vinkovića.

Snimio Sergej DRECHSLER

 Uz Lorenza i druge ličnosti značajne za osnivanje Muzeja, predstavljeni su i najznačajniji sakupljači koji su zaslužni  za stvaranje muzejskog fundusa, kao i najstariji muzejski predmeti. Djeci je bio namijenjen  kreativno-istraživački program »Muzejski vremeplov«, a najavljen je i koncert  mladog  riječkog jazz i soul izvođača  Lovre Mirtha i The Mystic Rose ansambla.

U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti mogla se razgledati  izložba »Lirika i druge priče« konceptualnog umjetnika  Momčila Goluba. Sveučilišna knjižnica Rijeka, uz već tradicionalnu Školu glagoljice i razgledavanja stalne izložbe Glagoljica, upriličila je i predstavljanje faksimilnog izdanja »Misal hruacki« iz 1531. godine. Središnju od šest knjiga objavljenih u riječkoj glagoljskoj tiskari krbavsko-modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje predstavili su prof. dr. sc. Mateo Žagar i akademik Josip Bratulić.

U  Društvu arhitekata Rijeka priređena je izložba nagrađenih i nominiranih arhitektonskih radova 50. Zagrebačkog salona, a kao hommage Josipu Jurju Strossmayeru održana je i izložba svjetlosnih slika »Svjetlost znanja« Đurđice Terzić te vizualna projekcija »Rijeka – Strossmayerova pročelja«. U Noć muzeja tradicionalno se uključila i Galerija Luben.

Povijest Akademije

U galeriji Kortil, uz  organizirano vodstvo  kroz  izložbu  Christine Kertz, Eve Ursprung, Maje S. Franković i Hassana Abdelghanija »Poštanskim autobusom na more«  na temu  turističkih  putovanja  u prošlosti,  organizirana je likovna radionica  za najmlađe  na temu  putovanja  u europske prijestolnice kulture.

U Zavičajnom muzeju na Drenovi  mogla se  razgledati  izložba  karikatura slovenskog novinara, karikaturista i bivšeg parlamentarnog zastupnika Franka Jurija na temu  migracija,  žilet  žice i  granice.  Priređena je  i  izložba  »Vojna arheologija«  s primjercima vojne  opreme,  oružja  i ostataka borbenih zrakoplova  srušenih  nad Kvarnerom 1944. godine, a sve je  popraćeno i  predavanjem dr. sc. Tee Perinčić na temu života uz granicu.  

Ćurković u »Kloviću«

U  Galeriji »Juraj Klović« otvorena je  izložba  akademskog  slikara  Tomislava Ćurkovića koji  predstavlja  niz naizgled  nepovezanih radova  koji  zajedno tvore ambijentalnu  cjelinu, a  pojedinačno ukazuju  na neke od brojnih preokupacija autora. Radom »Paklara« s prepariranim  morskim  psom  u staklenoj  vitrini  parafrazira  rad  »Fizička nemogućnot smrti u umu nekog živog«  kontroverznog  britanskog  umjetnika Damiena Hirsta koji  se proslavio djelima  s tijelima  uginulih  životinja. 

Ironizirajući samoga sebe,  Ćurković je  rad  nazvao prema životinji  koja parazitira na  tijelu drugih riba,  u ovom  slučaju  Hirstovog  morskog  psa  kojeg namjerno  ogoljuje  do elementarne  razine produkcije. Na taj način zorno pokazuje  kako bi  ovo  djelo izgledalo izvedeno u hrvatskim uvjetima i  otvara  pitanje što se tu zapravo vrednuje kao umjetnost.  

Strategijom  prisvajanja umjetnik se  koristi i u crtežima naslovljenim »Con-tinuité« u kojima  doslovno  preuzima  meandre  Julija Knifera. Na emotivnoj razini  posebno  je  dojmljiv  rad  »Life of Pi« na kojem u formi holivudskog  filmskog plakata  predstavlja  fotografiju  trogodišnjeg dječaka Aylana čije je tijelo more izbacilo na tursku obalu nakon utapanja pri bijegu iz Sirije. Ovaj rad direktna je osuda tuposti »društva spektakla«,  a  odabran  je  iz serije 10-ak plakata u kojima autor preuzima stvarnu novinsku fotografiju koja dokumentira povijesne momente ljudskog  stradanja te ih jezikom reklame pretvara u preslike licemjerja društvene stvarnosti.  Izložba će biti otvorena do 11. veljače.

Fotografije u Malom salonu i Državnom arhivu

U Malom salonu  otvorena je  izložba fotografija  sarajevskog autora  Ivana Hrkaša pod nazivom »Trojka«. Riječ je o seriji  radova  na kojima autor  predstavlja prizore kolektivnog rituala kupanja na riječkoj gradskoj plaži »Trojka« na Pećinama. Propitujući mogućnost doživljaja intime na javnom prostoru poput kupališta, on  istražuje načine na koje se nečija prisutnost upisuje u okolinu u kojoj boravi  i možemo li je prenijeti putem neke vrste reprezentacije? Izložena serija fotografija  može se razgledati  do 21. veljače.

»Industrijska arhitektura na rijeci Krki« naslov je  izložbe  otvorene  u  Državnom arhivu Rijeka.  Izložba  tematizira pretvaranje vodene snage rijeke u električnu energiju izgradnjom industrijskih postrojenja na Krki, ali i njezinu  prirodnu baštinu. Duž toka rijeke Krke izgrađene su  krajem 19. i početkom 20. stoljeća četiri hidroelektrane, vrijedni spomenici industrijske arhitekture, od kojih su tri i danas u funkciji,  a u samom središtu Nacionalnog parka, na Skradinskom buku, nalaze se i ostaci četvrte, najstarije hidroelektrane koja je započela s radom 1895. godine, samo dva dana poslije Tesline hidroelektrane na slapovima Nijagare. Zahvaljujući tome  Šibenik je dobio električnu rasvjetu prije brojnih europskih gradova: Beča, Budimpešte, Rima, Londona… Ostaci  hidroelektrane zaštićeni su  kao kulturno dobro RH, a  u tijeku je i njezina djelomična rekonstrukcija.  

Jadran pedesetih

U Galeriji Principij, uz  cjelovečernju  demonstraciju  razvijanja filmova i izrade crno bijele fotografije, otvorena je izložba »Posjet stare dame« koja predstavlja fotografije hrvatskog Jadrana iz pedesetih godina prošlog stoljeća. Izloženi radovi potječu iz zbirki nacionalnih  muzeja, fotoklubova i privatnih zbirki, a snimili su ih velikani hrvatske fotografije: Ante i Zvonimir Brkan, Joso Špralja, Tošo Dabac, Nikola Vučemilović, Milan Pavić, Đuro Griesbach, Fernando Soprano, Alojz Orel, Andro Damjanić, Ivo Tolić, Zlata Laura, Mizner, Igor Emili, Viktor Hreljanović, Abdon Smokvina i Ervin Debeuc.

Izložbu je  tekstom popratio fotograf, književnik i kroničar  Abdulah Seferović koji  radove  opisuje kao »slike nostalgične ljepote, potrage za mediteranskim identitetom i izgubljenim vremenom  koje  otvaraju put u imaginativni život prije šezdesetih godina. To su slike kreativnoga dijaloga s onim čega više nema, a ipak postoji«. Izložba je realizirana u suradnji s udrugom Livingston, a bit će otvorena do 5. veljače.