Photo by ANGELA WEISS / AFP
Oštro su pali i gotovo svi ostali burzovni indeksi u svijetu, a najviše oni koji znatno ovise o tehnološkom sektoru
povezane vijesti
Na najvećim svjetskim burzama indeksi su prošloga tjedna oštro pali jer pritisak na tehnološki sektor ne popušta, pa su na Wall Streetu S&P 500 i Dow Jones indeks zaronili u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine.
Dow Jones indeks pao je prošloga tjedna 8,02 posto, na 48.147 bodova, dok je S&P 500 potonuo 8,6 posto, na 6.910 bodova, a Nasdaq 10,02 posto, na 22.617 bodova.
Za S&P 500 i Dow to je najveći tjedni pad od travnja 2025., a za Nasdaq od ožujka 2020. godine, kada je izbila koronakriza.
Zbog toga su S&P 500 i Dow skliznuli u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine, dok se Nasdaq primaknuo području ‘medvjeda’, pa je skoro 20 posto ispod svoje rekordne razine.
Pritom je Nasdaq izgubio sve dobitke u ovoj godini, pa je trenutno u minusu oko 2,7 posto u odnosu na početak godine, dok su S&P 500 i Dow Jones još uvijek u blagom plusu.
Kriza u Nvidiji
To je ponajviše posljedica oštrog pada tehnološkog sektora, koji je pod pritiskom, među ostalim, zbog krize povjerenja u Nvidiju, najvećeg svjetskog proizvođača čipova za umjetnu inteligenciju.
Prethodnoga tjedna, kada je suosnivač i izvršni direktor Nvidije Jensen Huang podnio ostavku na sve dužnosti u kompaniji, nakon što je otkriveno da je bio u vezi s navodnom kineskom špijunkom, cijena dionice Nvidije pala je gotovo 13 posto.
Ovoga je tjedna, pak, pala više od 20 posto, premda je kompanija objavila bolje nego što se očekivalo kvartalne poslovne rezultate i procjene poslovanja u idućoj godini.
Zbog toga je tržišna vrijednost Nvidije potonula ispod 3.500 milijardi dolara, dok je još početkom listopada to bila najveća svjetska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji od oko 5.800 milijardi dolara.
Zajedno s Nvidijom, oštro su posljednjih tjedana pale i cijene dionica većine ostalih proizvođača čipova, uključujući Micron, AMD i Broadcom.
Pod kakvim je pritiskom taj sektor, najbolje pokazuje kretanje SOX indeksa proizvođača čipova. Taj je indeks polovicom lipnja bio u plusu u odnosu na početak godine više od 100 posto, da bi taj dobitak splasnuo na samo 18,7 posto.
Ni IPO Anthropica nije stabilizirao tržište
Ulagači su se nadali da bi javna ponuda dionica (IPO) Anthropica, najveća u povijesti s vrijednošću većom od 80 milijardi dolara, mogla stabilizirati tržište.
Cijena dionice Anthropica, kompanije koja stoji iza popularnog alata za programiranje Claudea, skočila je u četvrtak, prvog dana trgovanja na Nasdaq tržištu, za 17 posto. No, već u petak pala je 8,5 posto.
„Kvartalni rezultati Nvidije jedni su od najboljih u povijesti korporativnih zarada i poslovodstvo je učinilo sve kako treba. No, cijena dionice je pala. Mnogi su, uključujući i mene, na debi tvrtke Anthropic donekle gledali kao na događaj koji će raščistiti situaciju na tržištu, no ni to se nije dogodilo”, kaže Chuck Carlson, izvršni direktor tvrtke Horizon Investment Services.
Pritisak na tehnološki sektor
Zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, posljednjih su godina cijene dionica u tehnološkom sektoru predvodile po rastu na tržištu.
No, posljednjih je mjeseci taj sektor vrlo nestabilan – ili snažno raste ili oštro pada.
Posljedica je to niza razloga, među ostalim, ulagači se pitaju koliko će se i koje od golemih investicija u razvoj umjetne inteligencije doista isplatiti i donijeti novu vrijednost kompanijama.
Uz to, mnoge su tehnološke kompanije potrošile veliki dio svoje gotovine na računima na AI-razvoj, a mnoge su se, posebice nove, uvelike zadužile.
Rast kamatnih stopa
Moglo bi se pokazati da će te dugove biti teško vratiti, s obzirom na rast kamatnih stopa. Naime, zbog povišene inflacije, uglavnom zbog rasta cijena nafte, najveće središnje banke u svijetu podižu kamatne stope.
Tako je američki Fed u rujnu povisio kamate za 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će do kraja godine to učiniti još jednom. Moguće je da će se ciklus zaoštravanja monetarne politike nastaviti i početkom iduće godine, ovisno o kretanju inflacije.
Uz to, tehnološki sektor uzdrmala je i nedavna pobjeda demokrata na međuizborima za američki Kongres jer bi to moglo dovesti do strože regulacije razvoja umjetne inteligencije i usporavanja izgradnje podatkovnih centara.
U svakom slučaju, cijene tehnoloških dionica već mjesecima izuzetno osciliraju – ili snažno rastu ili oštro padaju – a analitičari očekuju da će se takvo trgovanje nastaviti i ubuduće.
„Vidimo stalna kolebanja, prema gore, pa prema dolje… Umjetna je inteligencija čas dobra, čas nije baš tako dobra. Čas smo zabrinuti zbog nje, čas je sjajna”, kaže Thomas Martin, portfelj menadžer u tvrtki Globalt.
Prošloga tjedna nije bilo kretanja tehnološkog sektora prema gore, samo prema dolje. S&P 500 indeks pao je u svim danima prošloga tjedna.
Oštar pad azijskih i europskih burzi
Oštro su pali i gotovo svi ostali burzovni indeksi u svijetu, a najviše oni koji znatno ovise o tehnološkom sektoru.
Zbog toga je azijski MSCI indeks prošlog tjedna potonuo više od 8 posto, što nije zabilježeno još od ožujka 2020. godine.
Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo 7,7, a južnokorejski Kospi 7,95 posto. Cijene dionica na burzi u Tajvanu strmoglavile su se, pak, više d 17 posto.
I na europskim su burzama prošloga tjedna indeksi oštro pali, premda nisu toliko ovisni o tehnološkom sektoru kao Wall Street. Londonski FTSE indeks skliznuo je 5,1 posto, na 10.346 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 7,3 posto, na 24.802 boda, a pariški CAC 5,3 posto, na 7.927 bodova.
Zbog svega toga, MSCI indeks svih svjetskih burzi (ACWI) pao je prošloga tjedna 8,1 posto, najviše od početka 2020. godine. Procjenjuje se da je time izbrisana tržišna vrijednost od oko 8.700 milijardi dolara.
Pritom su kompanije iz sastava Nasdaq indeksa na vrijednosti izgubile više od 4.000 milijardi dolara, a na cijelom američkom tržištu dionica izbrisano je više od 5.000 milijardi dolara vrijednosti.
Nastavak pada ili oporavak?
Zbog svega toga, prošloga je tjedna snažno porastao VIX indeks čikaške burze opcija, poznat i kao ‘indeks straha’. Samo u petak skočio je više od 26 posto, na 35,89 bodova, najvišu razinu od travnja 2025. godine, kada je tržište uzdrmala najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina na uvoz iz svih zemalja svijeta.
Rast VIX-a pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
„Tržišta ulaze u defanzivnu fazu. Snažna potražnja za umjetnom inteligencijom i uspješna pojedinačna uvrštenja na burzu više nisu dovoljni da bi održali sklonost ulagača prema riziku jer ih zabrinjavaju procjene vrijednosti, troškovi zaduživanja i izgledi za profitabilnost kompanija”, kaže Daniela Hathorn, analitičarka u tvrtki Capital.com.
I dok dio analitičara očekuje nastavak pritiska na tehnološki sektor, drugi smatraju da će se u prosincu tržišta oporaviti, među ostalim, zbog toga što krajem godine investitori obično ‘uljepšavaju portfelje’, pa kupuju dionice koje su te godine imale najbolju izvedbu.