Ilustracija / Foto Davor Kovačević
Nakon drugog mjesta 2025. godine to je pad, ali i treći najbolji rezultat za državu od 2021. godine, kada je bila deseta
povezane vijesti
Hrvatska je zauzela šesto mjesto na svjetskoj ljestvici znanja engleskog jezika, što je blagi pad u odnosu na prethodne godine, dok se Zagreb popeo na peto među svjetskim prijestolnicama, pokazali su rezultati istraživanja EF EPI za 2026. godinu.
Nakon drugog mjesta 2025. godine to je pad, ali i treći najbolji rezultat za državu od 2021. godine, kada je bila deseta. Godine 2022. i 2023. bila je 11., a 2024. godine peta.
Odraz je to europskog trenda slabljenja jezičnih kompetencija. Čak 27 od 33 europske zemlje obuhvaćene istraživanjem ostvarile su slabiji rezultat nego godinu ranije, no Europa i dalje predvodi svijet prema znanju engleskoga.
Međunarodna organizacija EF provodi godišnje istraživanje u kojemu rangira države svijeta u spektru komunikacijskih vještina u engleskom jeziku, pri čemu se Hrvatska i dalje nalazi među zemljama s “vrlo visokim stupnjem” znanja. Osvojila je 608 bodova u odnosu na svjetski prosjek od 485.
To znači da Hrvati mogu razumjeti zahtjevne tekstove, koristiti se nijansiranim jezikom u društvenim situacijama te pregovarati o ugovoru s izvornim govornikom engleskog jezika, prema istraživanju.
Ispred Hrvatske nalaze se Švedska, Austrija, Danska, Njemačka i Nizozemska, dok su iza Hrvatske Portugal i Norveška.
Hrvatski ispitanici, pokazalo se, najslabije govore, nešto bolje pišu, a najbolje su rezultate ostvarili u čitanju i slušanju. Muškarci su ostvarili nešto bolje rezultate od žena.
Među glavnim gradovima svijeta Zagreb je zauzeo peto mjesto, iza Kopenhagena, Beča, Stockholma i Amsterdama, čime je napredovao s prošlogodišnjeg devetog mjesta.
Od zemalja u regiji Mađarska je zauzela 18. mjesto, Srbija 22., Italija 31., a Albanija 59. mjesto. Najveći napredak u poznavanju engleskog jezika u proteklom desetljeću ostvarile su Slovačka, Bugarska i Ukrajina.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 2,3 milijuna ljudi testiranih tijekom prošle godine, a prosječna dob ispitanika bila je 27 godina.
Organizacija Education First (EF) sa sjedištem u Zuerichu koja provodi istraživanje upućuje i na povezanost boljih gospodarskih rezultata zemalja i ulaganja u jezično obrazovanje. Stoga vladama preporučuje prilagodbu prijemnih ispita komunikacijskim vještinama, a pojedincima više vježbanja govora, primjerice čitanjem knjiga naglas.