ZAGREB  Hrvatska je u dobrim odnosima s ostalim državama Europske unije, pogotovo nakon što je i sama postala članica EU-a, ocijenilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) u izvješću o radu Vlade u prethodne četiri godine. S većinom drugih članica Unije, Hrvatska, tvrdi MVEP, nema otvorenih pitanja, a za neke velike i za europsku politiku važne države, poput Francuske, na Zrinjevcu ocjenjuju da su značajni partneri Hrvatskoj.

»Kao jedan od motora EU-a, Francuska je za Hrvatsku u kontekstu članstva u EU-a osobito značajan partner, te se u nizu politika EU potvrđuje postojanje zajedničkih interesa (npr. ekonomsko upravljanje, GMO, potpora francuskom kandidatu za direktora Frontexa)«, navodi Ministarstvo.  Unatoč tome što se nerijetko u javnosti stvarao dojam da su odnosi s Njemačkom pogoršani, pogotovo u svjetlu slučaja Perković, u MVEP-u se očito ne slažu s takvom ocjenom. Ističu da su »tradicionalno dobri odnosi na svim poljima dodatno osnaženi« nakon što je Hrvatska postala članica EU-a, iako spominju da su svojevremeno postojali »nesporazumi« oko europskog uhidbenog naloga.

U odnosima s nekoliko država, poput Velike Britanije, Nizozemske ili Malte otvoreno je pitanje to što te države nisu još dopustile slobodno zapošljavanje hrvatskih radnika. Sa Slovenijom, Mađarskom ili Italijom odnosi su ipak složeniji. Italiji se spočitava ometanje televizijskog i radio signala od strane talijanskih nakladnika. Za Sloveniju se navodi da su »nekad saveznički dobrosusjedski odnosi značajno nazadovali u nizu područja«. Tvrdi se i da je, u kontekstu izbjegličke krize i zajedničkog upravljanja izbjegličkim valom, sa Slovenijom iznimno teško uspostavljena suradnja. U slučaju Mađarske, »tradicionalno dobrosusjedski odnosi značajno su opterećeni nesuglasicama oko slučaja Ina-MOL te značajnim razlikama u pristupu upravljanju izbjegličkom krizom što je u konačnici i dovelo do ograđivanja državne granice s mađarske strane«.

U dokumentu se analiziraju odnosi i s drugim državama, poput Svete Stolice, gdje se kao otvoreno pitanje spominje slučaj Dajla. No, diplomacija se osvrnula i na postupak proglašenja bl. Alojzija Stepinca svetim, pa navode da u narednom razdoblju treba nastaviti »diplomatska uvjeravanja da se vremenski ograniči rad mješovite komisije Rimokatoličke crkve (RKC) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) o bl. Stepincu kako njegov postupak proglašenja svetim ne bi bio ovisan o stavu SPC te zagovarati da se u komisiju u ime Svete Stolice imenuje važan kardinal RKC«.