Foto KČSG
povezane vijesti
GRAD GROBNIK – “Progovori čez hartu – kratke štorije” nova je zbirka Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine koja objedinjuje 28 kratkih priča na grobničkom govoru nastalih od sedmero autora. Izazov pisanja na grobničkom govoru prihvatili su Eda Harbaš, Emina Dobrani Damjanović, Milena Pađen Brnelić, Sandra Karabaić, Sandra Polić Živković, Mirjana Vadlja i Ivo Bogović. Različita životna i književna iskustva povezali su zajedničkim izazovom: ispričati suvremenu priču na grobničkom govoru.
Priče su nastale tijekom jednoga kreativnog vikenda, na radionici koju je osmislila i vodila književnica Karmela Špoljarić, ujedno i urednica izdanja. Iz zajedničkog rada nastale su priče o ljubavi, uspomenama, svakodnevici, bliskosti i svemu onome što čini život. Poticaji za pisanje bili su raznoliki – od grobničke poslovice i ljubavnog pisma nadahnutog čuvenim oproštajnim pismom Petra Zrinskog, do promišljanja o kući i domu te stihova Pabla Nerude. Iz tih su susreta nastale priče o ljubavi, uspomenama, bliskosti, svakodnevici i svijetu oko nas, u kojem se našlo i mjesta za humor, ali i za tihe, intimne trenutke.
Predstavljanje zbirke održano je u Galeriji suvremene umjetnosti Grobnik, u Kaštelu Grobnik. Na predstavljanju su govorili urednica Karmela Špoljarić, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine Silvana Demark, tehnički urednik Ivo Bogović te autori zbirke. Urednica Karmela Špoljarić rekla je kako je najveću vrijednost projekta prepoznala u tome da čakavština nije ostala zarobljena u rječnicima i sjećanjima, nego se pokazala kao živi jezik kojim je moguće govoriti o današnjem svijetu, suvremenim iskustvima i najintimnijim osjećajima. Posebno je naglasila kako su priče, nakon što su bile jezično prilagođene grobničkom govoru, dobile dodatnu izražajnost. Predsjednica Katedre Silvana Demark podsjetila je kako Katedra ove godine predstavlja već četvrto izdanje, nastavljajući dugogodišnji rad na očuvanju i promicanju grobničkoga govora.
Idejni začetnik projekta Ivo Bogović istaknuo je kako je želja bila stvoriti knjigu koju će čitatelji uzimati u ruke iz zadovoljstva, a ne samo zbog proučavanja zavičajnog govora.
– Posebnost ovog Katedrinog izdanja jest u tome što čakavštinu ne promatra isključivo kao predmet jezičnog istraživanja i očuvanja, već kao živ jezik književnog izražavanja, sposoban prenijeti najrazličitije teme – od obiteljskih uspomena i ljubavi do osobnih promišljanja i svakodnevnih iskustava, rekao je Bogović.
Na predstavljanju su o svojim iskustvima govorile i autorice zbirke, otkrivajući koliko su različiti putovi kojima se zavičajni govor prenosi s generacije na generaciju. Zbirka je objavljena u nakladi Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Općine Čavle.