Reorganizacija

Riječki nužni smještaj postao je dom za cijeli život. Grad sada razmatra ljubljanski model

Ingrid Šestan Kučić

Foto N. BLAGOJEVIĆ

Foto N. BLAGOJEVIĆ

U Ljubljani nužnim smještajem upravlja gradski fond, dok s korisnicima intenzivno radi nevladina udruga



Zbog sve složenijih potreba korisnika i ograničenih prostornih kapaciteta Grad Rijeka planira reorganizirati postojeći model nužnog smještaja koji trenutno koristi 259 korisnika. Rijeka je jedini hrvatski grad koji ima organizirani nužni smještaj i to trenutačno u 124 stambene jedinice, a u Upravnom odjelu za socijalne politike, zdravstvo i branitelje objašnjavaju da postojeći model nije moguće smatrati dugoročno dostatnim rješenjem za sve potrebe te je potrebno sagledati druge modele stambenog zbrinjavanja obitelji s djecom i kronično bolesnih osoba koje su i socijalno deprivirane. Riječ je o obliku smještaja koji je zamišljen kao privremeno rješenje za građane koji su ostali bez krova nad glavom, no u praksi, kažu u Odjelu, mnogi u njemu ostaju godinama, pa i do kraja života.


Vanjske usluge


Nedavno je zbog lošeg stanja i dotrajalosti donesena odluka o zatvaranju jednog objekta nužnog smještaja u Mihačevoj dragi u kojem je boravila četveročlana obitelj, kao i troje ilegalnih stanara. Rješenjem Općinskog suda u Rijeci izvršena je i deložacija, stanari koji ostvaruju pravo na nužni smještaj preseljeni su na drugu adresu, a iako trenutačno nisu planirana nova izdvajanja za izgradnju dodatnih kapaciteta nužnog smještaja, u Odjelu kažu da je prepoznata potreba za cjelovitom reorganizacijom i unapređenjem postojećeg modela, kako bi se prostor i način korištenja prilagodili stvarnim potrebama korisnika.


– To se prije svega odnosi na obnovu postojećih objekata, kvalitetniju organizaciju smještaja, razdvajanje smještaja samaca i obitelji te razmatranje modela smještaja samaca u sobama uz osiguravanje stalne prisutnosti zaštitarske službe i intenzivniju suradnju s organizacijama civilnog društva koje pružaju podršku osobama u socijalnoj potrebi. Cilj je unaprijediti uvjete stanovanja, sigurnost korisnika i zaposlenika te osigurati primjereniju podršku osobama koje koriste ovaj oblik stambenog zbrinjavanja. Naime, nužni smještaj kao oblik priuštivog stanovanja za socijalno ugrožene kategorije stanovnika kao takav postoji samo u Rijeci. Za vrijeme provođenja ESF projekta »Novi Put – razvoj inovativnog programa socijalnog uključivanja beskućnika« posjetili smo Ljubljanu te se upoznali Ljubljanskim modelom nužnog smještaja, kao oblikom priuštivog stanovanja. Fondom stambenih jedinica upravlja Javni stanovanjski sklad Občine Ljubljana, dok s korisnicima intenzivno radi Udruga Kralji ulice, koja je Občini Ljubljana partner u provođenju, objašnjavaju u Odjelu.




Dodaju i da su korisnici isključivo samci i na raspolaganju imaju jednu smještajnu jedinicu veličine 16 četvornih metara koje su tipizirano uređene te zajedničku kuhinju i sanitarni čvor.


– Osim navedenog, korisnici mogu koristiti i zajednički prostor u kojem je organizirana psihosocijalna pomoć. Važan segment je da je prostor skupa s korisnicima pod 24-satnim nadzorom od strane zaštitara. Na taj način je osigurano pridržavanje reda i mira od strane korisnika, a za higijenu zajedničkog prostora angažirana je vanjska usluga i korisnici sudjeluju u podmirenju troškova smještaja, režijskim troškovima i troškovima održavanja prostora, ističu u Odjelu.


Tri lokacije


Pojašnjavajući da je riječki nužni smještaj uglavnom organiziran na način koji podrazumijeva korištenje jedne ili više prostorija minimalne površine 16 četvornih metara, zajedničkog ili zasebnog sanitarnog čvora, električne energije i komunalnih usluga, u Gradu podsjećaju da se nužni smještaji nalaze na području gradskih četvrti Drenova i Škurinje, na adresama Antuna Mihića 2 gdje su smješteni objekti A, B, C, D i E, Ivana Žorža na brojevima od 28 do 46 te u Mihačevoj dragi 23/1, gdje je nakon zatvaranja objekta B u upotrebi još samo objekt A.


– Među tim lokacijama jedino je prostor na adresama Ivana Žorža 28 do 46 organiziran na način koji se može usporediti s klasičnim stambenim jedinicama, dok se na ostalim lokacijama radi o prostorima organiziranima kao sobe, odnosno skupine prostorija sa zajedničkim sanitarnim čvorovima, iznose u Odjelu.


Ujedno kažu da im se u najvećoj mjeri za nužni smještaj obraćaju samci, dok su zahtjevi obitelji rjeđi. Od siječnja 2025. godine nadležnom upravnom odjelu podneseno je 29 zahtjeva za smještaj u nužni smještaj. Od tog broja, uvjete za ostvarivanje prava ispunjavalo je 14 podnositelja, dok 15 podnositelja nije udovoljavalo propisanim uvjetima.


– S korisnikom se sklapa ugovor o davanju na korištenje nužnog smještaja na određeno vrijeme od pet godina. Ako korisnik uredno podmiruje vlastite troškove stanovanja i pridržava se propisanog kućnog reda, postoji mogućnost produljenja ugovora za daljnjih pet godina. Međutim, u praksi se nužni smještaj često koristi znatno dulje od prvotno predviđenog razdoblja, odnosno do smrti korisnika ili njegova odlaska u ustanovu socijalne skrbi, udomiteljsku obitelj ili neki drugi odgovarajući oblik skrbi. Naime, ova vrsta stambenog zbrinjavanja je inicijalno osmišljena kao privremeni oblik zbrinjavanja osoba koje su se našle u stanju socijalne potrebe i ostale bez krova nad glavom. S vremenom se, međutim, razvio u svojevrsni dugotrajni oblik stambenog zbrinjavanja, namijenjen građanima koji zbog svojih socijalnih, zdravstvenih i drugih životnih okolnosti nisu u mogućnosti samostalno riješiti stambeno pitanje. Pritom je važno istaknuti da se posljednjih godina mijenja i struktura korisnika. Među njima je sve veći broj osoba s kompleksnim socijalnim i zdravstvenim potrebama, uključujući osobe pod skrbništvom, osobe s ozbiljnim psihičkim poteškoćama, kao i dugogodišnje ovisnike o alkoholu i opijatima. Iz navedenog razloga jedan dio korisnika zbog svojeg zdravstvenog i socijalnog stanja zahtijeva dodatnu podršku i skrb koju postojeći model nužnog smještaja nije u mogućnosti osigurati, napominju u Odjelu.


Subvencije troškova


Za nužni smještaj u gradskom proračunu osiguravaju se sredstva za održavanje i upravljanje objektima, kao i za podmirivanje dijela troškova stanovanja korisnika koji ostvaruju prava iz socijalnog programa Grada. Od početka ove godine Upravni odjel za imovinu za održavanje objekata nužnog smještaja ukupno je utrošio 4.214 eura za hitne intervencije električara, stolara i vodoinstalatera, a sklopljen je i ugovor o održavanju s tvrtkom Aquaprime d.o.o. u iznosu od 7.750 eura. Korisnicima se sufinancira i dio troškova u okviru socijalnog programa. Tako se podmiruje 50 posto naknade za korištenje nužnog smještaja, koja inače iznosi 0,24 eura po četvornom metru, a podmiruje se i naknada troškova električne energije u dvostrukom iznosu od iznosa utvrđenog za ostale korisnike socijalnog programa, kao i naknada troškova vodnih i drugih komunalnih usluga, odnosno pravo na korištenje do sedam metara kubnih vode i odvodnje otpadnih voda mjesečno po članu kućanstva te besplatno korištenje usluge odvoza komunalnog otpada.


– Korisnici nužnog smještaja mogu ostvariti i druge oblike pomoći i subvencija u okviru socijalnog programa Grada, pod uvjetima propisanima odlukom o socijalnoj skrbi. To uključuje, među ostalim, subvencioniranje troškova boravka djece u predškolskim ustanovama, pomoć za podmirenje troškova prehrane i rada učitelja u produženom odnosno cjelodnevnom boravku, pomoć za nabavu obrazovnog materijala i pribora za učenike osnovnih škola, novčanu pomoć za srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, naknadu troškova javnog prijevoza te novčanu pomoć za nabavu kućanskog uređaja, zaključuju u Odjelu.


Tko ima pravo na nužni smještaj


Pravo na korištenje nužnog smještaja u pravilu imaju podnositelji zahtjeva i članovi njihova kućanstva koji su korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu, na temelju rješenja nadležnog tijela za socijalnu skrb, uz uvjet da ispunjavaju i ostale propisane kriterije. Podnositelji zahtjeva i članovi kućanstva ne smiju imati stan u najmu niti stan ili kuću u vlasništvu ili suvlasništvu na području Hrvatske, ne smiju koristiti stan u vlasništvu Grada Rijeke bez valjane pravne osnove i ne smiju biti niti su smjeli biti vlasnici stana otkupljenog prema zakonu kojim se uređuje prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo.


Rok čekanja ovisi od slučaja do slučaja


Na pitanje koliko se čeka na takav smještaj, u Odjelu odgovaraju da ne postoji unaprijed određen niti univerzalan rok čekanja.


– Vrijeme smještavanja ovisi o raspoloživosti kapaciteta, fluktuaciji postojećih korisnika te individualnim potrebama podnositelja zahtjeva. Pritom se uzimaju u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, primjerice radi li se o samcu ili obitelji, životna dob i zdravstveno stanje osobe, postojanje kronične bolesti i/ili invaliditeta te činjenica ima li kućanstvo maloljetnu djecu. S obzirom na sve složenije potrebe osoba koje traže smještaj, nužna je i koordinacija s Hrvatskim zavodom za socijalni rad, prihvatilištima za beskućnike i drugim relevantnim dionicima kako bi se za svakog korisnika pronašlo najprimjerenije rješenje, ističu u Odjelu.


Kažu i da vrlo često za nedolično ponašanje, nepodmirivanje troškova stanovanja, nadograđivanje prostora bez suglasnosti Grada Rijeke, ugroze života i zdravlja drugih korisnika, upućuju opomene i pokušavaju na drugi način upozoriti korisnika na nepoštovanje odredaba ugovora.


– Upravo iz navedenih razloga Grad Rijeka već šest godina financira program Udruge Terra pod nazivom »Unaprjeđenje kvalitete života korisnika nužnog smještaja Grada Rijeke«, za što se godišnje osigurava 50 tisuća eura. Program je usmjeren na pružanje psihosocijalne pomoći korisnicima nužnog smještaja. U svom radu susrećemo se i s problematikom neovlaštenih ulazaka u prostore nužnog smještaja, zbog čega se u pojedinim slučajevima vode i odgovarajući sudski postupci, upozoravaju.