Foto Ana Križanec
Hrvatske strateške naftne zalihe pokrivale su u srpnju tek 75 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, izračunali su statističari
povezane vijesti
Hrvatska je u srpnju bila u skupini od 13 članica Europske unije s ‘kriznim’ naftnim zalihama ispod propisanog minimuma, uz bok Malti i Italiji, pokazali su podaci Eurostata.
Hrvatske strateške naftne zalihe pokrivale su u srpnju tek 75 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, izračunali su statističari.
Još u siječnju nafta u hrvatskim strateškim zalihama bila je pokrivala 92 dana prosječnog dnevnog neto uvoza.
Prema propisima Europske unije, članice ovisne o uvozu moraju na strateškim zalihama držati naftu koja pokriva 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza. Članice koje se oslanjaju na vlastitu proizvodnju moraju pak držati količinu ekvivalentnu 61 danu domaće potrošnje, podsjeća Eurostat.
U srpnju je Hrvatska tako bila na dnu ljestvice od 13 zemalja koje nisu ispunile taj uvjet, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda, uz bok Malti i Italiji, sa pokrivenošću 76 odnosno 77 dana prosječnog neto uvoza.
Manje od 80 dana pokrivale su i zalihe u Bugarskoj i na Cipru, točno 78 dana.
Još na početku godine uvjet o minimalnim zalihama nisu ispunile Cipar, Češka, Irska, Bugarska i Latvija.
Pad europskih strateških naftnih zaliha povezan je s odlukom članica Međunarodne agencije za energiju (IEA) o otpuštanju nafte i goriva iz strateških rezervi kako bi se osigurala opskrba u uvjetima poremećaja na naftnim tržištima zbog rata na Bliskom istoku, napominje Eurostat.
Više komercijalnih zaliha
Komercijalne zalihe u Hrvatskoj činile su u srpnju više od polovine ukupnih zaliha, odnosno 54,9 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
Veći udio bilježile su samo Nizozemska, od 70,7 posto, i Mađarska, od 58,9 posto. Malta, Estonija, Cipar i Luksemburg nisu pak u srpnju imale komercijalne zalihe.
Statističari napominju da komercijalne zalihe obuhvaćaju naftu i naftne proizvode koje kompanije drže na teritoriju pojedine članice Unije za vlastite operativne i komercijalne potrebe i dostupne su ako se ukaže potreba, podsjeća Eurostat.
Izuzevši krizne situacije, strateške zalihe uglavnom su stabilne jer odražavaju obveze koje se računaju na godišnjoj bazi, napominje se u izvješću. Komercijalne pak zalihe variraju pod utjecajem raznih čimbenika, uključujući, između ostaloga, cijene na fizičkom tržištu i geopolitičku situaciju.