Bloombergova prognoza

Dižemo se, ali presporo: Hrvatska će ove godine biti među deset najgorih ekonomija u svijetu

Branko Podgornik

Foto M. Gracin

Foto M. Gracin

Bloomberg u svojoj redovitoj godišnjoj prognozi ne vjeruje da će Hrvatska ove godine doživjeti pad gospodarstva, ali rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,1 posto je manje od potreba i manje od zemalja u okruženju



 Dok Hrvatska očekuje novu vladu, američki Bloomberg je prošlog tjedna prognozirao da će se naša zemlja ove godine uvrstiti među deset najgorih gospodarstava u svijetu. Za utjehu, Bloomberg u svojoj redovitoj godišnjoj prognozi – na temelju ankete među inozemnim ekonomistima – zapravo ne vjeruje da će Hrvatska ove godine doživjeti pad gospodarstva. Naprotiv, očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,1 posto. Nevolja je u tome što gotovo sva ostala gospodarstva u svijetu rastu puno brže od hrvatskog, pri čemu Bloombegovi ekonomisti smatraju da postoji šansa od 22 posto da Hrvatska opet padne u recesiju. 


Istina, Bloombergovu prognozu treba uzeti sa zrnom sumnje, kao i sva ostala ekonomska predviđanja: mogu se ostvariti, ali i ne moraju. Važno je reći da njegovi stručnjaci nisu napravili prognoze za sve države u svijetu, nego za 93 veća gospodarstva, među koje spada i Hrvatska. Stotinjak preostalih zemalja u svijetu Bloomberg nije spomenuo.


Venezuela najgora


Samo pet zemalja, od ukupno 93, trebalo bi ove godine završiti u recesiji. Najgore izglede ima Venezuela, kojoj se predviđa pad BDP-a od 3,3 posto. Jedan od razloga je pad cijena nafte, koja čini 95 posto izvoza te države. Iza nje je Brazil, kojem Bloomberg previđa pad ekonomije od 2,5 posto. Ta je zemlja golemi izvoznik sirovina, a njihove su se cijene srozale zbog smanjenje potražnje nakon usporavanja kineskoga gospodarstva. Treća od začelja ljestvice je prezadužena Grčka, koja se još nije ozbiljno oporavila od dugogodišnje duboke krize, a Bloomberg joj prognozira pad BDP-a od 1,8 posto. U minusu od 0,5 posto završit će Ekvador i Rusija. Za Rusiju to nije neočekivano, budući da su je pogodile zapadne sankcije i niske cijene nafte. 





Kina više nije najbrže gospodarstvo u svijetu, jer će se njezin rast ove godine spustiti na 6,5 posto, pa će zauzeti četvrto mejsto na top listi od 93 zemlje. Na prvo mjesto probila se Indija, koja će ove godine zabilježiti rast od 7,4 posto. Iza nje se nalaze Vijetnam i Bangladeš, svaki sa 6,6 posto rasta BDP-a. Na petom mjestu je Šri Lanka sa 6,4 posto.



Sljedećih pet najgorih gospodarstava, od začelja ljestvice, bit će Argentina, Japan, Finska, Hrvatska i Švicarska. Bloomberg za Argentinu predviđa stajanje u mjestu (0 posto), dok Japanu i Finskoj prognozira rast BDP-a od 1 posto. Japan se nalazi u gospodarskoj stagnaciji već dva desetljeća, a Finska je pala u nevolje zbog loših rezultata Nokie i zbog snažnih veza s ruskim gospodarstvom, koje je u prošle dvije godine posrnulo. Bloomberg nije naveo razloge zbog kojih je Hrvatsku i Švicarsku stavio na deveto i deseto mjesto od začelja, pa prvoj predviđa slabašan gospodarski rast od 1,1 posto, a drugoj 1,2 posto. 


Znakovito je da slab rast od 1,7 posto u prosjeku očekuje i 19 članica eurozone, s time da bi gospodarstvo Njemačke trebalo ojačati 1,8 posto, Francuske 1,4, a Italije 1,3 posto. Najbolja u Europi trebala bi biti Irska sa 4,1 posto rasta. Sve bivše komunsitičke države iz srednje u i jugoistočne Europe rast će brže od Hrvatske. Prednjačit će Rumunjska (3,8), Poljska (3,5), Makedonija (3,5), Albanija (3,4), Slovačka (3,3), Bosna i Hercegovina (3,0). Gospodarstvo Slovenije moglo bi ojačati za 2,2 posto, a Srbije za 1,6 posto, procjenjuje Bloomberg.


Okrenuli ploču


Bloomberg, upozoravamo, za većinu država na ljestvici nije precizirao zašto će ove godine imati bolje, ili lošije rezultate. Kad takve prognoze daju  Svjetska banka ili Međunarodni monetarni fond, praćene su detaljnim objašnjenima i obrazloženjima. Iskustvo pokazuje da većina ekonomskih prognostičara nije previše pouzdana, jer nitko nema staklenu kuglu. No, njihov je osnovi zadatak da predvide barem smjer kretanja.  


Valja imati na umu da je Svjetska banka potkraj prosinca i početkom siječnja okrenula ploču i prognozirala usporavanje globalnoga gospodarstva u ovoj godini – zbog nevolja u Kini, Brazilu i ostalim zemljama u razvoju. Naime, indeksi dionica na najvećim burzama u Aziji, Europi i SAD-u pali su za desetak posto u posljednjih mjesec dana, a cijena nafte strmoglavila se ispod 30 dolara. Neki se čak boje da će ove godine izbiti nova svjetska ekonomska recesija, ili kriza. U svakom slučaju, Svjetska banka očekuje rast globalnoga gospodarstva od 2,9 posto tijekom 2016. godine, dok je prije pola godine vjerovala u rast od 3,3 posto. Za eurozonu predviđa rast od 1,7 posto, a za Hrvatsku 1,9 posto – znatno bolje od Bloomberga.


Bloombergove razmjerno slabe prognoze za Hrvatsku u ovoj godini nije ugodno čitati, jer su naši građani umorni od stezanja remena. Hrvatska je  tijekom 2015. konačno izašla iz recesije, koja je trajala od 2009.  Ekonomski institut iz Zagreba očekuje rast hrvatskog BDP-a u 2015. od barem 1,5 posto. Naime, BDP je u prvom kvartalu 2015. porastao za 0,5 posto, u drugome za 1.2, a u trećemu je ojačao već za 2,8 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Najnoviji podaci o gospodarskoj aktivnosti – za listopad i studeni (indeks CEIZ) – pokazuju da se hrvatska ekonomija ubrzava i da bi rast BDP-a u četvrtom kvartalu mogao nadmašiti onaj iz trećega tromjesečja, objavio je Ekonomski institut proteklog tjedna. Što će biti ove godine, nitko pouzdano ne može znati. Međutim, većina građana zna, iz vlastita iskustva, da ni taj prošlogodišnji gospodarski oporavak Hrvatske nisu osjetili.