U Splitu je proteklog vikenda održana jubilarna 25. KOMferencija s krovnom temom »PRičajmo o STruci«, kao uvod u obilježavanje 30 godina Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Program je okupio domaće i međunarodne govornike iz svijeta medija, strateških komunikacija, javnih institucija i gospodarstva, a među ostalim gostima bili su i ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek, Darijana Filipović, novoizabrana članica Predsjedništva BiH, Dragan Šolak, osnivač United Groupa, koji je izgradio jednu od najutjecajnijih regionalnih grupacija u području telekomunikacija i medija, a posljednjih se godina našao i u središtu rasprava o korporativnom upravljanju i budućnosti medijskog poslovanja nakon što je dio svojeg medijskog biznisa morao prepustiti novim upravljačima i vlasnicima, te Oleg Uskoković, predsjednik Uprave i suvlasnik Auctor Holdinga, također prisutan u medijskom biznisu kao vlasnik Novog lista i drugih izdanja grupacije Media Solutions.

Medijsko okrupnjavanje

U razgovoru s predstavnicom HUOJ-a iz agencije Manjgura, Anamarijom Hrvoić-Đurić, Uskoković je prvi put javno govorio o medijskom biznisu danas u Hrvatskoj te rekao kako je njegova povezanost s medijima započela još u vrijeme kad je direktor Novog lista bio Zdenko Mance, koji je osmislio koncept povezivanja regionalnih medija. Fascinirao ga je, kaže, koncept povezivanja dvaju u tom trenutku potpuno različitih regionalnih medija, Glasa Slavonije i Novog lista, koji je primijenjen i sada, kad su unutar grupe Media Solutions povezani još i Glas Istre i Zadarski list, a odnedavno i Dnevno.hr te Zagreb.info.

Taj je koncept cross-holding vlasništva začet još krajem 90-ih godina i pokazuje se vrlo učinkovitim, rekao je.

– I danas se pokazuje da, unatoč svojevrsnoj krizi medijske industrije, nisu svi mediji u gubicima. Neki portali rade odlično i imaju impresivne brojke, a recept je jasan: to je uvijek vjerodostojnost i određeni uređivački smjer koji se održava. Svaki biznis može biti profitabilan, ali to zahtijeva ozbiljno restrukturiranje, zahtijeva da je kompletan tim tome posvećen i da svi znaju koji je konačni cilj. Jedno od mojih iznenađenja, kada sam malo dublje ušao u medije, bilo je što sam shvatio da neki tzv. veliki mediji, koji imaju velik doseg i veliku reputaciju, financijski zapravo ne stoje najbolje. Cijelo vrijeme u biznisu postoji ta dinamika između vlasnika i menadžmenta, a u našem slučaju i uredništva, kako napraviti profitabilan posao. Ono što je sigurno jest da u ovom poslu mora postojati ekonomija obujma. Ne možete opstati s premalim brojkama, zato su konsolidacija i okrupnjavanje za nas bili logičan put, objasnio je Uskoković.

Lokalno najizdržljivije

Prema njegovu mišljenju, budućnost medijskog biznisa upravo je u povezivanju lokalnih medija jer će oni najdulje izdržati.

– Lokalni sadržaj koji zanima lokalno stanovništvo ne može napraviti umjetna inteligencija. UI može generirati svoje »agente« koji će raditi kao novinari, može raditi sadržaj, izrađivati naslove, ali i dalje mislim da ljudi žele dobiti lokalnu informaciju. Tu će umjetna inteligencija još neko vrijeme zaostajati za živim ljudima i novinarima koji stvaraju taj sadržaj, smatra Uskoković.

Procjenjuje da je realno u skorije vrijeme očekivati ozbiljne probleme u mnogim medijima, pogotovo nacionalnima, kojima promet s Googlea i drugih tražilica generira prihode, a koji su u padu.

– To će imati ozbiljne posljedice. Vjerujem da će sljedeće godine mnogi mediji na tržištu tražiti kupce i mislim da bi moglo doći do određenog preslagivanja. I brojni manji portali teško će preživjeti. No, regionalni mediji nešto su drugačiji. Oni se financiraju na drukčiji način, imaju specifičan sadržaj, a pretpostavljam da uz to postoji još jedna zanimljiva niša, a to je specijalizirani sadržaj, odnosno mediji koji se bave određenim temama i koji još uvijek ostvaruju dobru čitanost, kaže Uskoković.

Na pitanje o tome treba li država pomagati medijima, naročito tisku, rekao je:

– Osobno smatram da je pitanje vlasništva nad medijima vrlo važno, posebno u vrijeme hibridnih ratova koji se mogu voditi na različite načine. Na državi je da razmisli kako se s time nositi. Dosta toga dobroga napravljeno je s državnim potporama distribuciji tiska. Mislim da je to bio dobar potez. Ali vraćam se na ono što sam rekao: nije svejedno tko je vlasnik medija koji mogu utjecati na javno mnijenje, pa i na konačne rezultate izbora. Prema sadašnjem modelu, država ne može utjecati na vlasništvo nad medijima, ali neku vrstu kontrole i zaštite javnog interesa možda bi trebala imati. Vlasnički zdravi mediji koji prenose istinite i vjerodostojne informacije pitanje su »higijene mozga« za svako društvo, zaključio je Oleg Uskoković.

Šolak: Ne vraćam se u medijski biznis

Govoreći o svojoj karijeri u medijskom biznisu, Dragan Šolak iz United Grupe, koja je godinama u Srbiji bila pod pritiskom tadašnjeg predsjednika Aleksandra Vučića, a danas je vlasnik nogometnog kluba Southampton, rekao je kako više od deset godina nije kročio nogom u Srbiju, ali i kako ne planira ponovno preuzimati vlasništvo nad televizijom N1 u Srbiji jer se danas bavi drugim poslovima.

No, ističe kako vjeruje da će studentski pokret, koji preuzima vlast u Srbiji nakon izbora, uspjeti »očistiti« srbijansko društvo i institucije, a onda će, ako bude potrebno, raspisati i nove prijevremene izbore na kojima će se iz pokreta pretvoriti u političku stranku, što je logičan put. Prilikom njegova odlaska iz medijskog biznisa, rekao je Šolak, s njim su otišli i vodeći urednici i novinari s N1 i iz drugih uredništava koja su bila u sastavu United Grupe, i to je za njega najvažniji ishod njegove dugogodišnje karijere u medijima.

Obuljen-Koržinek: HRT kao javni servis ispunjava ulogu

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek izjavila je kako je nepovjerenje u institucije dijelom naslijeđe prethodnog sustava i tranzicije jer su razvijene demokracije imale puno više vremena za razvoj svojih institucija, dok je Hrvatska svoj sustav gradila u okolnostima u kojima su promjene u okruženju, posebno nakon pojave društvenih mreža i širenja dezinformacija, počele potkopavati povjerenje u te institucije. Prema njezinim riječima, HRT kao javni servis ispunjava svoju ulogu, a Ministarstvo posebno ulaže u medijsku pismenost stanovništva, kao i u projekt fact-checkera, odnosno mrežu provjeravatelja informacija.