Jedan od velikih problema suvremene Hrvatske već jest, a u budućnosti će to biti još i više – starost stanovništva. Hrvatska je, koliko se god to nekome sviđalo ili ne, sve više zemlja starih ili u najboljem slučaju sredovječnih ljudi.

Mladost sve češće i sve više – odlazi. Ulazak u EU otvorio je i hrvatskoj mladosti granice, omogućio mladima da za bolje novce daleko od kuće zarađuju više i mnogi tom zovu nisu odoljeli.

Otišli su, rade, zarađuju, žive možda i jednostavnije i slobodnije no u Hrvatskoj. možda se jednog dana i vrate. Tamo pred starost. Naravno, državne i ostale institucije protiv toga nastoje se boriti, ali taj trend odlaska iz Hrvatske i dalje je prilično očit i neće ga nimao jednostavno biti zaustaviti, a kamo li promijeniti. No, to je samo jedna strana problema.

Skrb u prebivalištu

Druga demografska bolna točka Hrvatske, itekako vezana uz iseljavanje, je rast broja starog stanovništva. »Oldtimera« je sve više, briga o njima je sve složenija, a budućnost nije nimalo blistava jer čista logika i matematika kažu kako će starih iz godine u godinu biti sve više, a mladih (ukoliko ne dođe do nekog fantastičnog obrata) sve manje.

Naravno da su tog zvona na uzbunu svjesni u svim hrvatskim političkim strukturama pa je s državnog vrha pred koju godinu pokrenut vrlo uspješan projekt »Zaželi« koji je zaista bitno pomogao brojnim starijim domaćinstvima diljem Hrvatske, a istodobno se kroz njegovu realizaciju zaposlio lijep broj žena starijih od 50 godina, žena koje su inače na tržištu rada u teškom položaju jer u svojoj životnoj dobi jako teško mogu dobiti posao.

Koliko god ovakvi potezi države i Vlade bili pozitivni, činjenica je da nužno moraju biti oplemenjeni i sličnim reakcijama na terenu, odnosno od strane lokalnih samouprava, kako županija, tako i općina i gradova.

Jer, tek »na terenu« vidi se pravi odraz stanja i uočavaju se stvarni razmjeri ovog problema, a to znači da bez reakcije na toj razini stvari teško mogu biti bolje.

Napreduje izgradnja doma za starije osobe u Delnicama / Foto Marinko Krmpotić

Upravo stoga raduje činjenica da je na području Primorsko-goranske županije taj problem dolaskom novog saziva vlasti, ponajprije novog župana Ivice Lukanovića, ne samo prepoznat, već su stvoreni i ozbiljni temelji vezani uz rad na bitnom poboljšanju stanja.

Pozitivno je svakako i to da je upravo briga za starije, uz školstvo i sustav zdravstva, imala istaknuto mjesto u Lukanovićevoj predizbornoj kampanji, a nedvojbeno je pohvalno i to što sve skupa nije ostalo samo na predizbornim pričama i obećanjima, već je postalo i sastavni dio aktivnosti nove županijske vlasti.

To je, ističu u Primorsko-goranskoj županiji, na jedan način logično jer je ideja o pojačanoj brizi za starije osobe proizašla iz potrebe da se odgovori na sve veći broj zahtjeva za smještajem i kvalitetnom skrbi za osobe starije životne dobi.

– Primorsko-goranska županija suočava se sa starenjem stanovništva, osobito u ruralnim i brdsko-planinskim područjima. Upravo zbog toga želimo osigurati dostupnu, kvalitetnu i dostojanstvenu skrb što bliže mjestu prebivališta naših građana.

Riječ je o dugoročnom projektu kojim želimo unaprijediti postojeće kapacitete, ali i otvoriti nove mogućnosti za smještaj i skrb. Projektom bi bila obuhvaćena različita područja Primorsko-goranske županije, uključujući i Gorski kotar i druga područja u kojima trenutno nedostaje odgovarajućih smještajnih kapaciteta.

Cilj je ravnomjerno razvijati usluge na području cijele županije te omogućiti građanima da potrebnu skrb dobiju u svojoj lokalnoj sredini ili u njezinoj neposrednoj blizini, kažu u PGŽ-u, u Upravnom odjelu za socijalnu politiku i mlade kojem je na čelu Mirela Smojver.

Poduzeti koraci

Očigledno, namjera Županije je decentralizirati sustav brige o starijima, otvoriti nove objekte ili preurediti postojeće i to na što više različitih lokacija kako bi dostupnost usluge, odnosno pomoći seniorskom dijelu stanovništva, bila što veća.

Naravno, to nije nimalo jednostavno, niti je realizacija moguća u tren oka. Upravo stoga projektu se prišlo planski i cilj je da se dio zamišljenih poslova realizira u naredne tri godine, kao i da se postave temelji za daljnju nadogradnju sustava.

Trenutačno, govori župan Ivica Lukanović, plan je takav da će novi domovi za starije osobe biti otvoreni u Delnicama, Gerovu (Čabar), Cresu, Kostreni i Voloskom.

Ivica Lukanović / Foto Marko Gracin

– Neki su još u fazi projektiranja, neki u fazi javne nabave za radove, a neki se već opremaju te se iduće godine planira njihov početak rada (Delnice i Kostrena).

Osim toga, razvija se i mreža dnevnih boravaka za starije osobe, kao i osnaživanje i širenje postojećih oblika izvaninstitucijske skrbi (pomoć u kući, dostava obroka u dom korisnika).

Što se Gorskog kotara tiče, tražimo rješenja za Vrbovsko čime bi pokrili područje sva tri goranska grada, kaže župan Lukanović koji naglašava kako se iz ideje već krenulo i u konkretne aktivnosti.

– Određeni su koraci već poduzeti. U Delnicama se priprema projekt čiji se završetak i otvaranje objekta očekuju tijekom iduće godine, uz potvrdu konačne dinamike radova.

U Gerovu je kupljen bivši hotel »Snježnik«, čime je osigurana važna osnova za razvoj novih smještajnih i skrbničkih kapaciteta te je u tijeku postupak nabave za projektiranje, dok je domove u Cresu i Voloskom projektiranje već u tijeku.

Za svaku lokaciju potrebno je sada definirati daljnje korake, uključujući namjenu, projektno-tehničku dokumentaciju, procjenu ulaganja i model financiranja – rekao je Lukanović.

Nakadašnji hotel »Snježnik« preuredit će se za starije kojima treba skrb / Foto Marinko Krmpotić

Tijekom predizbornih aktivnosti tadašnji kandidat za župana govoreći o ovom projektu najavljivao je kako će kroz aktivnosti tog velikog projekta biti osigurano najmanje 500 novih mjesta za građane treće životne dobi.

Kod te brojke u Županiji ostaju i sada, ali uz napomenu kako će konačan broj mjesta ovisiti o prostornim, tehničkim i financijskim mogućnostima pojedinih lokacija.

Naravno, točan broj bit će poznat nakon završetka projektne dokumentacije i definiranja modela realizacije, ali već sada je jasno da će do kraja 2028. godine na području PGŽ-a biti bitno pojačan broj smještajnih kapaciteta za starije osobe kojima je potrebna dodatna skrb.

Faze realizacije

Planovi su, očigledno je, veliki, a to znači da će i novaca za njihovu realizaciju trebati poprilično pri čemu je jasno da će se vrijednost ulaganja razlikovati od lokacije do lokacije, ovisno o tome radi li se o izgradnji novih objekata, rekonstrukciji postojećih prostora ili prenamjeni kupljenih nekretnina, ističu u Upravnom odjelu za socijalnu politiku i mlade čija predstojinca Mirela Smojver ističe kako će se tek nakon što budu dovršene procjene i projektna dokumentacija, moći govoriti o preciznijim iznosima.

Budući dom za starije u Gerovu kraj Čabra / Foto Marinko Krmpotić

– Realizacija će se odvijati fazno, a dinamika će ovisiti o pripremi projekata, ishođenju potrebnih dozvola i osiguranju financijskih sredstava. Županijski proračun bit će jedan od izvora financiranja, ali ovako veliki i važni projekti zahtijevaju kombiniranje različitih izvora.

Sredstva ćemo nastojati osigurati kroz državne programe, europske fondove i druge dostupne natječaje. U suradnji s nadležnim ministarstvima i drugim institucijama tražit ćemo modele koji će omogućiti bržu i kvalitetniju realizaciju projekta, rekla je Smojver.

Delnicama potreban medicinski smjer u školi

Dio projekta je način i otvaranje medicinskog smjera u Srednjoj školi Delnice, govori župan Lukanović. Razvoj kadrova važan je dio cijelog projekta. Povećanje smještajnih kapaciteta mora pratiti i osiguravanje dovoljnog broja kvalitetnih i stručnih zaposlenika, osobito medicinskih sestara, njegovatelja i drugih stručnjaka.

Zato razmatramo mogućnosti za jačanje obrazovnih programa u tom području, uključujući i eventualno uvođenje medicinskog smjera u Srednjoj školi Delnice. Zatražili smo od ministarstva suglasnost za uvođenje ovog programa, rekao je župan Lukanović.

Financijska suradnja s gradovima i općinama

U projekt se ne ide bez suglasnosti, dogovora i suradnje s lokalnim samoupravama na čijem će se području aktivnosti realizirati. Na pitanje hoće li u sufinanciranju sudjelovati i jedinice lokalne samouprave, župan Lukanović odgovara kako očekuje suradnju s gradovima i općinama na čijem će se području projekti realizirati.

– Njihovo sudjelovanje može uključivati osiguravanje zemljišta ili objekata, pomoć u pripremi dokumentacije, komunalnu infrastrukturu, kao i financijsko sudjelovanje, ovisno o mogućnostima i dogovoru za svaki pojedini projekt.

Dobar primjer je suradnja Grada Opatije i Primorsko-goranske županije među kojima je sklopljen sporazum o zajedničkom financiranju cijelog projekta novog doma Volosko za 190 korisnika u omjeru 50:50 posto.

Drugi primjer je projekt Centra za starije osobe Kostrena kojeg je pokrenula Općina Kostrena, a Županija se uključila sa sufinanciranjem od gotovo 10 milijuna eura – rekao je župan Lukanović.