Digitalne prijevare postaju sve uvjerljivije. Poruke izgledaju profesionalno, internetske stranice gotovo identično kao originali, pozivatelj se može predstaviti kao zaposlenik banke ili druge poznate institucije, a ponuda se često pojavljuje upravo tamo gdje je najmanje očekujemo – među oglasima, objavama na društvenim mrežama ili u privatnim porukama.

Zato prepoznavanje prijevare više nije samo pitanje poznavanja tehnologije. Prevaranti prije svega računaju na ljudske reakcije: strah da će nam račun biti blokiran, želju da ne propustimo odličnu ponudu, povjerenje u osobu s kojom razgovaramo ili uzbuđenje zbog mogućnosti velike zarade.

Donosimo pregled pet najčešćih vrsta prijevara koje koriste različite kanale i scenarije, ali se oslanjaju na isti obrazac – izazvati brzu reakciju i navesti nas da kliknemo, podijelimo podatke ili uplatimo novac prije nego što stignemo provjeriti što se zapravo događa.

Phishing: kada poruka izgleda kao da dolazi od banke

Jedan od najpoznatijih oblika prijevare je phishing – lažna e-poruka, SMS ili druga poruka koja izgleda kao da dolazi od banke, dostavne službe, državne institucije ili druge poznate organizacije.

Čest scenarij uključuje upozorenje da je račun blokiran, da karticu treba hitno ponovno aktivirati ili da je potrebno potvrditi podatke. Poruka sadrži poveznicu koja vodi na lažnu internetsku stranicu napravljenu tako da izgleda gotovo identično kao original.

Najvažniji znak upozorenja često je upravo hitnost. Ako vas poruka požuruje da odmah kliknete, unesete podatke ili potvrdite transakciju, zastanite.

PIN, lozinke i jednokratne sigurnosne kodove ne treba dijeliti putem poruke, e-pošte ili telefona. Ako niste sigurni dolazi li poruka doista od banke, kontaktirajte je sami putem službenog broja ili aplikacije – ne putem poveznice iz primljene poruke.

Vishing: prevarant s druge strane linije zvuči uvjerljivo

Kod vishinga prijevara ne dolazi u pisanom obliku, nego telefonskim pozivom. Pozivatelj se može predstaviti kao djelatnik banke i upozoriti na navodno sumnjivu transakciju ili sigurnosni problem. Cilj je stvoriti osjećaj da se nešto mora riješiti odmah, dok osoba još vjeruje da razgovara s nekim tko joj pokušava pomoći.

Upravo autoritet i hitnost čine ovakve pozive uvjerljivima.

Ako vas netko telefonom traži PIN, lozinku, sigurnosni kod ili druge povjerljive podatke, razgovor treba prekinuti i samostalno kontaktirati banku putem službenog kontakta.

Lažne internetske trgovine: kada je popust ipak predobar

Posebno u vrijeme velikih sezonskih akcija i pojačane online kupnje raste rizik od lažnih internetskih trgovina i oglasa. Proizvod koji inače stoji 200 eura odjednom se nudi za 39,90 eura. Ostalo je još samo nekoliko komada. Ponuda istječe za deset minuta.

U takvoj situaciji upravo osjećaj da moramo brzo reagirati može potisnuti ono najvažnije pitanje: je li trgovina uopće stvarna?

Prije kupnje korisno je provjeriti naziv i adresu internetske stranice, podatke o trgovcu, iskustva drugih kupaca i dostupne načine plaćanja. Sama činjenica da stranica izgleda profesionalno nije dokaz da je legitimna.

Ako cijena izgleda nevjerojatno dobro, vrijedi uložiti još nekoliko minuta u provjeru prije nego što unesemo podatke kartice.

Investicijske prijevare: „sigurna zarada“ jedan je od najjačih znakova upozorenja

Društvene mreže i digitalne platforme otvorile su građanima jednostavniji pristup informacijama o ulaganju, ali i novi prostor za prijevare.

Oglasi koji obećavaju iznimno visok ili „zajamčen“ povrat, pozivi na hitno ulaganje u kriptovalute ili navodne ekskluzivne prilike često igraju na kombinaciju želje za zaradom i straha da ćemo propustiti priliku.

Kod ulaganja nema prinosa bez rizika. Upravo zato obećanje sigurne, velike i brze zarade treba biti razlog za dodatni oprez, a ne za bržu odluku.

Prije bilo kakve uplate potrebno je provjeriti tko stoji iza ponude i je li riječ o legitimnom i reguliranom pružatelju usluge. Posebno treba biti oprezan ako osoba s druge strane traži instaliranje programa za udaljeni pristup računalu ili mobitelu.

Romantične prijevare: kada je povjerenje alat za financijsku korist

Za razliku od phishinga ili lažnog oglasa, romantična prijevara često ne počinje zahtjevom za novac. Počinje razgovorom.

Osoba koju smo upoznali online postupno gradi odnos i povjerenje, ponekad tjednima ili mjesecima. Tek nakon toga pojavljuje se problem – hitno liječenje, putovanje, blokiran račun ili neka druga situacija zbog koje je potreban novac.

Upravo zato ove prijevare mogu biti posebno teške za prepoznati. Financijski zahtjev dolazi tek nakon što je uspostavljena emocionalna povezanost.

Ako osoba koju nikada nismo upoznali uživo traži novac, posebno ako pritom izbjegava videopozive ili susret, potreban je dodatni oprez.

Različite prijevare, isti obrazac

Phishing poruka, lažni poziv, internetska trgovina, investicijska ponuda i romantična prijevara na prvi pogled nemaju mnogo toga zajedničkog.

Ali gotovo uvijek pokušavaju postići isto: natjerati nas da reagiramo prije nego što provjerimo.

Zato jedan od najjednostavnijih sigurnosnih obrazaca možemo primijeniti bez obzira na vrstu prijevare: zastani – promisli – provjeri.

Ako ste ipak posumnjali da ste postali žrtva prijevare, prekinite komunikaciju, sačuvajte poruke, poveznice, potvrde o uplati i druge dokaze te što prije kontaktirajte svoju banku. Sumnju na kazneno djelo potrebno je prijaviti i policiji.

Više praktičnih savjeta o tome kako prepoznati različite oblike prijevara i zaštititi svoje podatke dostupno je na www.budimorealni.hr.

Budimo realni – dovoljno ti je 30 sekundi

A kako bi poruke financijske pismenosti doprle upravo do mladih, Hrvatska udruga banaka i Sveučilište Algebra Bernays pokrenuli su i nacionalni nagradni natječaj „Budimo realni, dovoljno ti je 30 sekundi“.

Mladi od 15 do 30 godina pozvani su osmisliti kratku edukativnu videoporuku u trajanju do 30 sekundi i svojim jezikom pokazati kako bi vršnjacima objasnili važnu financijsku lekciju.

Tema može biti digitalna prijevara, ali i prva zarada, štednja, kartice, kupnja na rate, impulzivna kupnja, online kupovina ili neka druga situacija iz svakodnevnog financijskog života.

Nije cilj napraviti profesionalnu reklamu. Cilj je u 30 sekundi prenijeti poruku koja bi nekome mogla pomoći da donese bolju odluku.

Rok za prijavu je 1. veljače 2027., a najbolji radovi bit će predstavljeni i nagrađeni u ožujku 2027.

Više informacija o natječaju dostupno je na službenoj stranici Sveučilišta Algebra Bernays.

Jer ponekad je za sprječavanje prijevare dovoljno upravo tih nekoliko sekundi u kojima ćemo, umjesto da odmah kliknemo, zastati i provjeriti.

Budimo realni. Prijevare se mogu spriječiti.