Protiv

Možemo: "Ne" trumpovskoj ideji o termoelektrani u Rijeci na uvozni plin

Sanja Gašpert

Nebojša Zelič, Sandra Benčić i Morena Lekan / Foto Dean Miculinić

Nebojša Zelič, Sandra Benčić i Morena Lekan / Foto Dean Miculinić

Ta "briljantna" ideja nije povoljna za građane Rijeke i okolice, a niti za našu energetsku neovisnost baziranu na proizvodnji vlastitih obnovljivih izvora, rekla je Morena Lekan



RIJEKA – Možemo! je kategorički protiv Mostovog prijedloga za izgradnju nove energetske infrastrukture u Rijeci. Naime, saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot predložio je izgradnju plinske termoelektrane u Rijeci kako bi Hrvatska smanjila ovisnost o uvozu električne energije.


Smatra da bi takva elektrana, zbog blizine LNG terminala na Krku, mogla pokriti velik dio sadašnjeg manjka domaće proizvodnje.


– Ta »briljantna« ideja nije povoljna za građane Rijeke i okolice, kao niti za cijelu Hrvatsku, a niti za našu energetsku neovisnost baziranu na proizvodnji vlastitih obnovljivih izvora.




Troskot predlaže uvoz još skupljeg ukapljenog plina preko LNG terminala u Omišlju iz američkih izvora, pri tome laže da je zelena tranzicija propala. Prošle godine Europska unija proizvela je pola električne energije iz obnovljivih izvora, rekla je vijećnica Možemo! u Županiskoj skupštini Morena Lekan.


Trumpovsko rezoniranje


Ideju Mosta kritizirao je i koordinator Možemo! Rijeka i gradski vijećnik Nebojša Zelič.


– Most valjda misli da ako se CO2 od plina spaljenog u atmosferi ne vidi, da problem zagađenja zraka ne postoji. Trumpovski razmišljaju o energetici, i jasno je da se protivimo njihovom prijedlogu da Hrvatsku učine još ovisnijom o stranim energentima, kao i izgradnji nove termoelektrane u Riječkom zaljevu, rekao je Zelič.


Konferenciji za novinare nazočila je i koordinatorica Možemo! Sandra Benčić, koja je podsjetila kako se ta stranka zalaže za promjenu energetske politike Hrvatske prema većoj neovisnosti.


– Šokirani smo da stranka koja se pokazuje kao suverenistička želi povećati ovisnost Hrvatske o uvoznom plinu, što bi stvorilo troškove veće od pola milijarde godišnje samo za plin, bez troškova infrastrukture i proizvodnje.


Troškovi su duplo veći od cijene struje koju iz različitih izvora uvozimo iz Europe. Ukapljeni plin se, iz dobro znanih razloga, u ovom trenutku uvozi samo iz američkih izvora.


Umjesto da iz elektroenergetske mreže Europske unije, koje je članica i Hrvatska, dijelimo energiju s našim susjedima, Most sugerira da postanemo ovisni o američkom plinu.


Osim toga, razina onečišćenja i troškova sanacije tog onečišćenja je izrazito velika i pitamo se je li moguće da Troskot to ne zna ili se radi o promociji nečijih interesa, rekla je Benčić.


Energetske zadruge


Istaknula je i kako Hrvatska još uvijek nema sustavno solarizirana kućanstva kojima bi se omogućila proizvodnja vlastite električne energije, dok su energetske zadruge u Hrvatskoj svedene na razinu incidenta, za razliku od Austrije i Njemačke gdje gotovo svako selo ima svoju energetsku zadrugu.


Posebno je kritizirala izostanak javnih ulaganja HEP-a u solarne i vjetroelektrane te prepuštanje tog sektora privatnim investitorima od kojih lokalna zajednica nema koristi.