U Muzeju grada Zagreba otvorena je izložba »Zagreb i Židovi«, priređena u povodu 220. obljetnice Židovske općine Zagreb. Izložba je to koja svakim svojim izloškom potvrđuje ono što su istaknuli svi govornici – židovska baština neodvojivi je dio zagrebačkog identiteta. Na izložbi je i Kronologija židovske zajednice u Zagrebu. Godina je 1876. kada se trgovac Jakov (Jakob) Stiegler doseljava u Zagreb kao prvi Židov sa stalnim boravkom u gradu. Godine 1806. osnovana je Židovska općina u Zagrebu udruživanjem 20 obitelji s Gradeca i iz Vlaške ulice. Godine 2021. popis stanovništva u Zagrebu bilježi 268 građana židovske narodnosti (347 po vjeroispovijesti). Na toj vremenskoj lenti je i godina 1940. i zapis koji kaže da zajednica tad broji preko 12.000 članova na svom povijesnom vrhuncu. Zlo se događa u razdoblju od 1941. do 1945. Podno brojki piše: »Uspostavom NDH započinju sustavni progoni i genocid nad Židovima. Donose se rasni zakoni, provode pljačke, uhićenja i deportacije. U logoru Jasenovac ubijeno je 13.116. Židova.«

Povijesno svjedočanstvo

– Stvarna povijest gradova pulsira u prešućenim pričama, predmetima koji su preživjeli stoljeća i tragovima ljudi koji su u te gradove ugradili svoj talent i nadu, kazala je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Istaknula je da izložba »Zagreb i Židovi«, u svojoj srži, nosi duboko ljudsko i povijesno svjedočanstvo o više od dva stoljeća zajedničkog djelovanja.

Foto Muzej Grada Zagreba

– Izložba nas s jedne strane uvodi u intimu židovskog doma i duhovnosti kroz zbirku judaike. Ti predmeti nisu samo sakralni artefakti, oni su tihi svjedoci tradicije koja se uporno i ponosno prenosila s koljena na koljeno. S druge strane, multimedijski segment podsjeća nas na golemi doprinos zajednice javnom životu, ali i na njezinu najtamniju točku, onu iz 1941. godine, kada započinje razdoblje holokausta i brutalnog stradanja, rekla je Obuljen Koržinek.

Poručila je i da baština koju izložba predstavlja »ima težinu spomenika« te obvezuje na čuvanje prošlosti od zaborava i aktivno progovaranje o važnosti tolerancije i humanosti u sadašnjosti.

Povratak sinagoge

Na izložbi je predstavljen dio predmeta iz fundusa Zbirke judaike i umjetnina Židovske općine Zagreb. Mogu se pogledati i filmovi koji prikazuju razvoj grada, ali i prikaz rušenja zagrebačke sinagoge u Praškoj ulici za ustaškog režima. Postavljena je i digitalna karta koja označava adrese povezane sa zagrebačkim Židovima: zgrade koje su projektirali ili gradili, u kojima su djelovali ili stanovali. Ravnateljica Muzeja grada Zagreba, Aleksandra Berberih Slana, istaknula je da izložba nadilazi povijesni pregled te svjedoči o doprinosu Židova razvoju Zagreba i tragu koji njihovo djelovanje ostavlja i danas. Prenijela je i riječi predsjednika Židovske općine Zagreb, Ognjena Krausa, koji ju je zamolio da naglasi kako izložba stavlja u fokus doprinos Židova u Zagrebu, prvenstveno u razdoblju od 1870. do 1941. godine.

– Nekad se govorilo da su Prag i Budimpešta bogate sestre Beča, a Zagreb siromašna nećakinja. Židovi su svojim dolaskom i aktivnostima učinili da Zagreb prestane biti siromašna nećakinja, kazao je Luciano Moše Prelević, glavni rabin koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj i židovske općine Zagreb.

Osvrnuo se on i na holokaust, spomenuo se i rušenja sinagoge. Nadu nosi, kako reče, dozvola za gradnju nove sinagoge. Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet rekao je da je Grad donio urbanistički plan uređenja bloka u kojem se nalazila sinagoga i tako stvorio preduvjete za njezin povratak. Želja je, istaknuo je, da ona bude i društveni centar koji će okupljati sve građane, u skladu s nastojanjem da Zagreb bude otvoren, solidaran i uključiv grad.

Suautorica scenarija izložbe Maja Arčabić pročitala je poruku autorice izložbe Mire Wolf. Izloženi predmeti, navela je Wolf, svjedoče i o ljudima koji su ih stvarali te povezanosti zagrebačke zajednice s drugim židovskim sredinama. Izložba je otvorena do 15. studenoga.