Christine Lagarde odlazi iz Europske središnje banke, objavio je ECB. Lagarde je, navodi se u priopćenju, obavijestila Upravni odbor i predsjednika Europskog vijeća Antónia Costu da će odstupiti s dužnosti 7. veljače 2027.

To je devet mjeseci prije isteka mandata, krajem listopada iduće godine. Njenog će nasljednika imenovati Europsko vijeće, prema postupku iz Ugovora o funkcioniranju EU-a, a Costa je potvrdio da procedura počinje odmah.

Utjecaj na Vujčića

Lagarde je na čelu ECB-a od 2019., tada je naslijedila Maria Draghija, a došla je s pozicije šefice MMF-a. Još prije toga sjećamo je se na funkciji ministrice u francuskoj vladi.

Ugledna francuska političarka i pravnica, na čelu ECB-a uživa ugled stručne, odmjerene i karizmatične predsjednice, a velikim je dijelom upravo ona utjecala na to da njen zamjenik postane naš bivši guverner Boris Vujčić.

Njegov je osmogodišnji mandat započeo lani u lipnju. Odgovor na pitanje, bi li je upravo on, slijedom funkcije, mogao naslijediti, nije sto posto negativan, šanse postoje, no čini se da su ipak male, iz više razloga.

Prvo, dolazi iz male zemlje i relativno nove članice, te je već ovo što je postigao, iznimni uspjeh, koji je stekao vlastitim radom i reputacijom, lobiranjem, ali i posebnom naklonosti i povjerenjem same Lagarde.

Drugo, nekakvo je nepisano pravilo unutar političko-financijskih krugova Unije da članovi rukovodstva ECB-a odrađuju svoje mandate do kraja.

Uloga mu je sada ogromna

Imenuju se na konkretnu funkciju i nema skalabilnosti u smislu da zamjenik nužno mijenja predsjednika. O svakom članu odlučuju članice eurozone pri čemu najveći utjecaj imaju velike članice s najviše stanovnika, jer prezentiraju najviše građana eurozone, a to su Francuska, Njemačka, Španjolska, Nizozemska, Italija i druge.

Vujčićeva je uloga međutim sada ogromna, da održi stabilnost i osigura neku vrstu premosnice do novog guvernera, dajući potporu Lagarde dok ona i formalno ne odstupi.

Raniji međutim odlazak Lagarde nije nimalo neočekivan. O tome da će odstupiti ranije nego joj formalno završava mandat, govori se već dosta dugo.

Lagarde odlazi “po planu” i s razlogom koji treba promatrati u širem europskom kontekstu. Prema anketama, kao najizgledniji nasljednici spominju se nizozemski guverner Klaas Knot i španjolski Pablo Hernandez de Cos.

Sve tri ključne stope nepromijenjene

U sjeni objave da kormilo Europske središnje banke napušta njena dugogodišnja predsjednica Christine Lagarde, iz ECB-a su danas priopćili i da je Upravno vijeće ECB-a na svojoj današnjoj sjednici zadržalo sve tri svoje ključne stope na postojećoj razini, odnosno nepromijenjene.

Kamatna stopa na novčani depozit iznosi i dalje 2,50 %, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja 2,65 % i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 2,90 %.

U priopćenju se navodi da cijene energije nastavljaju rasti, iz čega proizlaze pozitivni rizici za inflacijske izglede i negativni rizici za izglede za rast.

Učinci energetskog šoka još se nisu pokazali u cijelosti, no temeljna inflacija još je uglavnom stabilna i zasad nema značajnog odgovora plaća.

Zbog povećana opsega i duljeg trajanja energetskog šoka te posljedica za neizravne učinke i drugi krug učinaka, inflacija će vjerojatno biti veća a rast manji.

Uvjeti financiranja pooštrili su se od prethodnog sastanka Upravnog vijeća, što će vjerojatno negativno utjecati na inflaciju i rast.

Upravno vijeće odlučno provodi monetarnu politiku kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju, zaključuju.