Premijer Andrej Plenković rekao je kako je do sada obnovljeno više od 500 zgrada kulturne baštine, uključujući 270 sakralnih objekata, istaknuvši kako je riječ o velikim investicijama u potresom pogođenim područjima, a pri tome je građane pozvao da posjete obnovljeni Muzej Mimara.

Premijer se na sjednici Vlade u četvrtak u širem kontekstu obnove osvrnuo na svečano otvorenje novoobnovljenog Muzeja Mimara, investiciju od 70 milijuna eura i jedan od glavnih projekata poslijepotresne obnove.

“Muzej je otvoren, riječ je o velikoj, vrijednoj umjetničkoj zbirci Ante Topića Mimare, koju je darovao hrvatskom narodu prije 40-ak godina.

Sada u potpuno konstrukcijski, energetski, cjelovito obnovljenoj zgradi s novim postavom predstavlja zaista obogaćivanje kulturne ponude grada Zagreba i cijele Hrvatske”, istaknuo je Plenković.

Pozivao je građane da nakon 7. studenoga, kada će biti otvoren za javnost, ponovno ili po prvi put, posjete Muzej i pogledaju što je sve Topić Mimara ostavio hrvatskom narodu kao kulturnu baštinu.

Napomenuo je i da je kroz proces obnove obnovljeno više od 500 zgrada kulturne baštine, uključujući čak 270 sakralnih objekata, no osim tih velikih investicija u područjima gdje su se dogodila dva potresa, premijer je istaknuo kako to nije jedino što se radi u pogledu kulturne infrastrukture.

Naveo je tako da je diljem Hrvatske otvoreno 30 novih ili obnovljenih knjižnica, 40 muzeja i drugih prostora kulture, 16 državnih arhiva vrijednih 100 milijuna eura.

“Takvih je projekata niz diljem Hrvatske, a u ovom trokutu od Mimare pa do nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta – HNK2, neposredno pored stadiona u Kranjčevićevoj i Restauratorskog zavoda koji je također napravljen u bivšoj zgradi Tvornice duhana Zagreb, imamo praktički jedan novi kulturni kvart Grada Zagreba”, naglasio je Plenković.

Investicija u stambeni fond u SMŽ-u kakve nije bilo 40 do 50 godina

Izvijestio je da se obnova nastavila i otvorenjem zgrade Ministarstva graditeljstva u Ulici Republike Austrije, zgrade iz kraja 19. stoljeća i jedne od četiri Rudolfove vojarne, a otvorena je i obnovljena zgrada Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, također u središtu Zagreba.

Pri tome je istaknuo kako su praktički svi zagrebački fakulteti obnovljeni te da je ukupno do sada blizu milijardu eura investirano u obnovu obrazovnih institucija u okviru Sveučilišta u Zagrebu.

Osim toga, podsjetio je na investicije i u obnovu zdravstvenih ustanova u Zagrebu nakon potresa, a posebno je istaknuo i polaganje kamena temeljca za novu Nacionalnu dječju bolnicu u Blatu, vrijednosti 240 milijuna eura i u koju će gravitirati oko 300 tisuća djece, poručivši kako će to biti “kruna projekta investicije i obnove”.

Plenković je rekao kako se nastavljaju i aktivnosti na Banovini te istaknuo dovršetak obnove i modernizacije Lječilišta Topusko i Top-Terma, investicije vrijedne 48 milijuna eura, koja je dio i šire revitalizacije Sisačko-moslavačke županije nakon potresa.

U tom kontekstu posebno je istaknuo otvorenje Zavoda za hiperbaričnu medicinu KBC-a Zagreb u Petrinji, naslonjen na Veteranski centar Petrinja, otvorenje potpuno nove Ekonomske škole u Sisku, vrijedne 10 milijuna eura te brojne druge obnovljene škole i vrtiće na Banovini, kao i višestambene zgrade.

“57 dovršenih od 59 ukupno planiranih višestambenih zgrada, gdje svaka od tih zgrada ima između 13 ili 19 stanova. Investicija u stambeni fond u Sisačko-moslavačkoj županiji kakve nije bilo, sigurno, između 40 i 50 godina”, istaknuo je.

Sve to, dodao je, pokazuje cjelinu aktivnosti Vlade da nakon dva razorna potresa revitalizira i Grad Zagreb i Banovinu.

Od ukupno 5,3 milijardi eura utrošenih u obnovu, oko 3,15 milijarde odnosi se na Zagreb, a 2,15 milijarde eura na Banovinu.

“Sve to skupa ne događa se samo od sebe, ne događa se spontano, ne radi to netko drugi, to radi organizirano i sustavno Vlada u partnerstvu sa županijama, gradovima i općinama potresom pogođenih područja”, poručio je.