ZAGREB – Muzej Mimara u Zagrebu svečano je otvoren za uzvanike nakon jedne od najiščekivanijih obnova u gradu od potresa 2020. godine. Uz najvidljiviju promjenu, povratak izvorne žute boje fasade, obnovljeni muzej donosi novi stalni postav i brojne druge novosti koje spajaju tradiciju i suvremenost, a za javnost se otvara 7. studenoga.

Svečanom otvorenju prisustvovali su premijer Andrej Plenković, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, uz ministre i saborske zastupnike te brojne uzvanike i predstavnike kulturnih institucija.

Ravnateljica Muzeja Mimara, Tajana Pleše, kazala je kako je obnova zgrade bila tek pola puta jer je generacijski pothvat iskorišten i za novi stalni postav, kojim zbirka koju je Ante Topić Mimara darovao Hrvatskoj sada govori suvremenim jezikom.

Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Postav je bilo izazovno oblikovati usred radova, a najveća je promjena njegov koncept: umjesto kronološkog predstavljanja umjetnina definirane su tri teme – priroda, društvo i vjera, koje su se pokazale najzastupljenijima u fundusu, te dodatnih 27 manjih tema.

Od 3.900 predmeta u fundusu u postavu će biti izloženo njih oko 1.200, a umjetnine se prikazuju usporedno, i unutar iste teme i prema tome kako ih sagledavaju istok, a kako zapad.

Monumentalna zgrada

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da se otvara jedna od najprepoznatljivijih kulturnih ustanova u Zagrebu i Hrvatskoj.

Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

– Šest godina nakon razornog potresa ponovo otvoriti vrata sugrađanima, prijateljima umjetnosti i posjetiteljima iz cijelog svijeta prekrasan je događaj. Konstrukcija je u cijelosti obnovljena prema najmodernijim protupotresnim standardima, a svojim izgledom i novim ruhom muzej je doslovno ljepši nego prije, rekao je Plenković.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je da mu je veliko zadovoljstvo što se muzej nakon potresa ponovo otvara.

– Svi znamo da Muzej Mimara zauzima posebno mjesto u kulturnom identitetu našega grada. Njegova monumentalna zgrada već više od stoljeća oblikuje prepoznatljivu vizuru zagrebačkog Donjeg grada, istaknuo je, dodavši da je uvjeren kako će u novom stalnom postavu uživati brojni Zagrepčani i posjetitelji grada.

Foto Neva Zganec/PIXSELL

Ministrica Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da je za obnovu kulturne baštine do sada izdvojeno 1,7 milijardi eura te da se putem njezina ministarstva obnavljalo više od 500 zgrada, od kojih je više od 400 završeno, među njima i nešto više od 40 muzeja na poslijepotresnom području.

Vrijednost radova na Muzeju Mimara, jednom od najsloženijih projekata poslijepotresne obnove, iznosi oko 75 milijuna eura, a u resoru kulture samo će obnova zagrebačke katedrale i Hrvatskog sabora biti financijski zahtjevnija.

– Večeras ovom svečanošću potvrđujemo još nešto; da je hrvatska kultura pokazala snagu i sposobnost da iz krize, uzrokovane pandemijom i razornim potresima, izađe još snažnija, kazala je.

Galerijski prostori u prizemlju

Projektanti stalnog postava su Damir Gamulin, Antun Sevšek, Noel Bucul i Jasmin Ćemanović iz studija Organizirano oblikovanje. Prema Gamulinu, želja je bila da u svakoj sobi dodaju četvrtu fasadu, pa su uveli temu zastora, koji nije dekoracija, nego nova izložbena ploha, a temelj postava je paspartu.

Muzej Mimara smješten je u arhitektonskom kompleksu »donjogradskih gimnazija« nastalom 1895. u duhu historicizma, prema projektu njemačkih arhitekata. Glavno krilo škole adaptirano je u muzej otvoren 1987., čiji je fundus donacija kolekcionara Ante Topića Mimare.

Foto Neva Zganec/PIXSELL

Cijelo prizemlje preuređeno je u galerijske prostore za povremene izložbe. U studenom se u partnerstvu s Orbicom predstavljaju mladi umjetnici, a u prosincu gostuje Nacionalni muzej moderne umjetnosti koji će ondje izložiti dio svog stalnog postava.

Za iduću godinu, kad Muzej obilježava 40 godina, najavljena je izložba »Donator donatoru« s Kolekcijom Marton, a stižu i novi suveniri, među njima marame u suradnji s Croata kravatama te bistro Rougemarin.

Obnovljene prostore muzeja na svečanom su otvorenju ispunili brojni uzvanici, a cijelo otvorenje vodio je Duško Ćurlić, dok je himnu uvodno otpjevala operna pjevačica Dubravka Šeparović Mušović.

Energetska obnova

Obnovom je poboljšana mehanička stabilnost zgrade, provedena je energetska obnova te restauratorsko-konzervatorska obnova i rekonstrukcija izvornih historicističkih elemenata. Sredstva su osigurana iz Fonda solidarnosti EU-a, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Državnog proračuna. Izvođači radova su ING-GRAD d.d. i MONTE-MONT, a glavni projektant je Željko Peković (Core d.o.o.).