RIJEKA – Kako pametnije upravljati vlastitim novcem, gdje pronaći najbolje prilike za ulaganje te kako se uspješno zaštititi od sve brojnijih financijskih prijevara u digitalnom dobu, bile su glavne teme na nacionalnoj konferenciji “Financije NextGen 2026 – Znanje, sigurnost i odgovorno ulaganje”.

Prvi dan konferencija je pod pokroviteljstvom Ministarstva financija Republike Hrvatske održana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (EFRI) održan je u utorak, a nastaviti će se i u srijedu praktičnim radionicama.

Događaj je okupio vodeće domaće i regionalne stručnjake iz financijske industrije, predstavnike regulatornih institucija, akademske zajednice te brojne studente, ali i građane koji žele preuzeti kontrolu nad vlastitom financijskom budućnošću.

Konferencija je započela uvodnim govorima dekana EFRI-ja prof. dr. sc. Saše Drezgića, voditeljice Službe za financijsku pismenost Ministarstva financija Sandre Grgorović Hadžija te predsjednice organizacijskog odbora prof. dr. sc. Bojane Olgić Draženović.

– Financijska pismenost temelj je osobne slobode i dugoročne sigurnosti. Pomaže nam razumjeti rizike i donositi promišljene odluke, kako u neizvjesnim tako i u dobrim vremenima.

No, ona ne smije biti privilegij. To je znanje koje mora biti dostupno svima, jer pridonosi smanjenju nejednakosti i jača otpornost cjelokupnog gospodarstva.

Financijska pismenost stoga je važno društveno i ekonomsko pitanje, a nama, nastavnicima Ekonomskog fakulteta, nameće posebni odgovornost. Zato posebnu pozornost posvećujemo mladima, našim studentima, kojima je ova konferencija ponajprije namijenjena, rekla je Olgić Draženović.

Alarmantni podaci

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić otvorila je stručni dio izlaganja pregledom kretanja i mogućnosti koje hrvatsko tržište kapitala pruža malim ulagateljima, ali i alarmantnim podacima da čak 49 posto stanovnika EU nema ušteđevinu kojom bi mogli pokriti tri mjeseca troškova, te da samo 18 posto stanovništva EU ima visoku razinu financijsku pismenost.

O važnosti dugoročnog planiranja i mirovinske štednje govorio je Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianz ZB-a i predsjednik Savjeta Hanfe, dok je prof. dr. sc. Dajana Barbić, nacionalna ambasadorica financijske pismenosti, naglasila presudnu ulogu ranog stjecanja financijskih navika kod studenata.

Pod moderatorskom palicom doc. dr. sc. Aneli Dragojević Mijatović, Ivana Gažić, Kristijan Buk, te Đivo Pulitika (InterCapital ETF) i Ivan Radić (Eurizon Asset Management Croatia), raspravljali su o prednostima i rizicima dionica, fondova i ETF-ova, naglasivši kako građani sve više prepoznaju potrebu za odmicanjem od klasične, pasivne štednje u novcu.

Drugi panel bavio se psihološkim aspektima i svakodnevnim navikama upravljanja budžetom. Pod vodstvom prof. dr. sc. Bojane Olgić Draženović, o donošenju pametnijih financijskih odluka raspravljale su Dajana Barbić, Marina Mesarić Radojčin, prof. dr. sc. Slađana Benković i doc. dr. sc. Petra Posedel Šimović.

Anja Tkalčević iz Hanfe, predstavila je mehanizme prepoznavanja suvremenih financijskih prijevara i digitalnih investicijskih prevara s kojima se potrošači sve češće susreću.

Konferencija se nastavlja u srijedu s Financijskim laboratorijem by Eurizon Asset Management. Kroz interaktivne radionice, Đivo Pulitika približiti će je sudionicima analizu tržišta i investicijske strategije, dok će Marko Bogdan demonstrirati kako jednostavno i sigurno započeti s ulaganjem putem digitalne platforme Genius by InterCapital.

Marina Mesarić Radojčin i Snježana Surina iz Privredne banke kroz radionicu “Financijski savjetnik” informirali će polaznike kroz konkretne simulacije upravljanja kućnim budžetom, postavljanja financijskih ciljeva te racionalnog zaduživanja.

Nova žrtva financijske nepismenosti

Najnoviji i slučaj financijske nepismenosti doživio je 68-godišnjak koji je oštećen za više od 14.000 eura, što još jednom naglašava gorući problem niske razine financijske i digitalne pismenosti u društvu.

Slučajevi u kojima prevaranti lažnim obećanjima o brzoj zaradi iskorištavaju neinformiranost građana postaju sve učestaliji, a najčešće meta upravo su starije i ranjivije skupine stanovništva.

Oštećeni je tijekom rujna ove godine stupio u kontakt s nepoznatom osobom koja se lažno predstavila kao broker inozemne brokerske kuće. Kroz niz ciljanih poziva s različitih međunarodnih brojeva, počinitelj je uspio nagovoriti umirovljenika na ulaganje u kriptovalute i vrijednosne papire, koristeći agresivne metode uvjeravanja i obećanja visoke, zajamčene zarade.

Ključni trenutak u kojem dolazi do izražaja manjak osnovnog poznavanja digitalnih financijskih alata dogodio se kada je prevarant zatražio od žrtve da instalira aplikaciju zaprimljenu putem elektroničke pošte.

Aplikacija, koja nije imala nikakve veze sa zakonski reguliranim financijskim tržištima, služila je isključivo kao vizualna obmana. Žrtvi je prikazivala lažnu dobit u vrtoglavom iznosu od 88.456 eura.

Vjerujući da vidi stvarne rezultate svoga ulaganja, 68-godišnjak je na nagovor lažnog brokera u više navrata uplatio ukupno 14.060 eura vlastite ušteđevine. Prevara je raskrinkana onog trenutka kada je oštećeni pokušao povući dio ostvarene dobiti.

Tada su prevaranti primijenili klasični manipulativni obrazac. Zatražili su dodatnu uplatu od 12.000 eura pod izlikom “odblokiranja sredstava”. Tek kada je građanin odbio tu suludu uplatu, komunikacija je naglo prekinuta, a lažni broker nestao.

Iz policije ističu kako provode intenzivno kriminalističko istraživanje s ciljem otkrivanja počinitelja, no šanse za povrat novca u ovakvim slučajevima iznimno su male jer se tragovi sredstava brzo gube kroz digitalne transakcije i inozemne račune.