Izložba i forum

Otvoren riječki Adriatech: Svaka uspješna inovacija kreće od odvažne ideje

Vladimir Mrvoš

Foto Nikola Blagojević

Foto Nikola Blagojević

5. Inovacijski forum "Inovacije u građevinarstvu - jačanje transfera znanja", održan je na Građevinskom fakultetu u Rijeci



RIJEKA – IoT rješenja za rano upozoravanje na potrese, umjetna inteligencija, ekološki prihvatljive bitumenske mješavine s recikliranom plastikom te napredne metode snimanja kolnika i prostora obilježile su 5. Inovacijski forum “Inovacije u građevinarstvu – jačanje transfera znanja”, održan na Građevinskom fakultetu u Rijeci.


Događaj je održan u sklopu 10. izdanja Hrvatske izložbe inovacija u građevinarstvu ADRIATECH 2026., u zajedničkoj organizaciji Saveza udruga inovatora Rijeka i Građevinskog fakulteta u Rijeci.


– Forum je potvrdio svoju ulogu mosta između akademske zajednice, istraživača i gospodarstva, s primarnim ciljem pretvaranja znanstvenih dostignuća u konkretnu vrijednost za struku i društvo, rekao je dekan Građevinskog fakulteta u Rijeci, izv. prof. dr. sc. Mladen Bulić, naglasivši važnost prilagodbe modernim tehnološkim izazovima.




Predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, istaknuo je kako svaka uspješna inovacija kreće od odvažne ideje.


– Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo nedavno je predstavila 19. izdanje Globalnog inovacijskog indeksa kojim je obuhvaćeno 139 zemalja te 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera.


U vremenu gospodarskih, društvenih i kulturnih previranja, dodatno pojačanih ubrzanim napretkom umjetne inteligencije, iskorištavanje snage inovacija i kreativnosti ključno je za rast, razvoj i konkurentnost.


U tom kontekstu, izdanje Globalnog inovacijskog indeksa za 2026. u središte pozornosti stavlja poduzetništvo zasnovano na rezultatima istraživanja i revolucionarnim inovacijama baziranim na temeljnim znanstvenim otkrićima koje rješavaju najveće društvene i tehnološke izazove.


Hrvatska je na 46. mjestu od 139 gospodarstava predstavljenih u ovogodišnjem GII-u, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu s kada smo bili na 40. mjestu, rekao je Šimpraga.



Rektor Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Goran Hauser, pohvalio je doprinos fakulteta u povezivanju istraživačkog rada s realnim sektorom, kao jednu od važnijih uloga sveučilišta.


Moderator foruma, prodekan za poslovanje Građevinskog fakulteta u Rijeci, izv. prof. dr. sc. Elvis Žic, vodio je program koji je kroz pet stručnih predavanja ponudio konkretna, primjenjiva rješenja za suvremeno graditeljstvo.


Prof. dr. sc. Meho Saša Kovačević (Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) predstavio je napredni mjerni uređaj koji na jedinstven način objedinjuje praćenje sporih deformacija, detekciju vibracijskih događaja i analizu potresnog odziva konstrukcija.


Temeljen na pristupačnoj IoT tehnologiji, autonomnom radu i bežičnoj komunikaciji, sustav omogućuje pravodobno prepoznavanje promjena ponašanja na mostovima, zgradama i gradilištima, pretvarajući sirove podatke u vrijedne informacije za operativno odlučivanje.


Prof. dr. sc. Marijana Hadzima-Nyarko (Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek) predstavila je rezultate istraživanja primjene strojnog učenja i umjetnih neuronskih mreža u predviđanju stupnja oštećenja zgrada.


Analizirajući bazu podataka od 560 zgrada prikupljenu nakon potresa u Petrinji i Kahramanmaraşu, razvijeni su modeli koji značajno skraćuju vrijeme procjene potresne oštetljivosti te služe kao pouzdana potpora planiranju hitnih intervencija i obnovi.



Dr. sc. Šime Bezina obradio je temu ekološke održivosti u cestogradnji kroz primjenu niskotemperaturnih bitumenskih mješavina.


Fokus predavanja bio je na smanjenju potrošnje energije i emisija štetnih plinova u proizvodnom procesu, pri čemu reciklirana plastika služi kao inovativan modifikator bitumenskog veziva koji unaprjeđuje mehanička i funkcionalna svojstva kolnika.


Ana Rudeš, predstavila je naprednu metodologiju izrade trodimenzionalnih modela kolnika pomoću bespilotnih letjelica termalnim i fotogrametrijskim kamerama.


Prikupljeni podaci služe kao ulaz za neuronske mreže koje automatski detektiraju i klasificiraju pukotine, omogućujući optimizaciju troškova održavanja uz maksimalnu sigurnost i udobnost vožnje.


U završnom dijelu radnog dijela foruma, koji su vodili Petar Djak i Maris Badurina-Tomić, predstavljeno je digitalno snimanje prostora kombinacijom 3D skenera s tla i bespilotnih letjelica iz zraka.


Prikazane su praktične primjene virtualnih tura i modeliranja u pregledu postojećeg stanja.