Tisućama u Srbiji predstoji besana noć. Sutra se, naime, u sedam ujutro otvaraju birališta na najpolariziranijim izborima u srpskoj povijesti, izborima na kojima su tenzije uzavrele. Veće čak i od izbora na kojima je Srbija smjenjivala Miloševića.

Iako je situacija već danima naelektrizirana, iako se prosvjedi po ulicama Beograda i ostalih srbijanskih gradova valjaju već danima, danas nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti ishod glasanja. S jedne strane je SNS i njegova mašinerija, potpomognuta policijom, desetinama tisuća ruralnih glasača kojima se kroz režimske medije već godinama servira slika u kojoj Srbija, ali i njihove mirovine propadaju ukoliko Vučić izgubi izbore.

S druge strane je Studentska lista – Studenti pobeđuju stvorena iz pokreta kojega su pokrenuli studenti nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu pri čemu je poginulo 16 ljudi. Studentski pokret, čije su brojne akcije – od blokada više od 60 fakulteta, štafetnog maratona do sjedišta Europske unije i bicikliranja u Strasbourg, do tisuća prepješačenih kilometara i masovnih skupova – animirale javnost diljem Srbije, zatražio je prijevremene parlamentarne izbore, a potom ponudio i trenutno najjaču oporbenu grupaciju, sastavljenu od predstavnika akademske zajednice, znanstvenika, sveučilišnih profesora, liječnika i brojnih javnih ličnosti.

Dan istine

Nakon dvije godine prosvjeda, marševa diljem Srbije, sukoba s policijom, ali i okrutnih obračuna sa SNS-ovim batinašima, u nedjelju je za studente, ali i za cijelu Srbiju dan istine. I jedini stvarni pokazatelj je li Studentska lista, mahom sačinjena od uglednih fakultetskih profesora, liječnika, arhitekata, ali i do jučer bezimenih poljoprivrednika i radnika, doista skupila naklonost više od polovine građana Srbije koji će izaći na birališta. Ako je suditi po skupu održanom u četvrtak navečer na beogradskoj Slaviji, je. Ali vidjet ćemo ubrzo je li to dovoljno.

– Vjerujem da ćemo osvojiti više od polovine glasova na izborima, a ključ je u masovnosti. Za SNS redovito već godinama glasa oko 1,8 milijuna ljudi na izborima. Dok je većina ostalih građana Srbije godinama bila pasivna, nije izlazila na birališta. Ali vjerujem da će ovoga puta biti drugačije. Svima je dosta korupcije, kriminala i nepravde s kojom Srbije već godinama živi. I učinili smo sve da ljude izvučemo iz apatije, da im probudimo svijest, kaže za Novi list Ljiljana, studentica iz Zrenjanina koja studira u Beogradu. I koja je u studentski pokret uključena još od prvih dana.

Teška računica

No želje su jedno, a ankete su ipak nešto drugačije. Prema ispitivanjima javnog mijenja, koje treba uzeti sa zrnom soli jer provode ih mahom agencije koje od SNS-a već godinama dobivaju prilično unosne poslove, Studentska lista osvaja oko 48 posto glasova. SNS nekoliko posto glasova manje. Što znači da ni jedna od ovih lista nema apsolutnu većinu, a sve ovisi o tome tko bi još mogao proći izborni prag. I tu se računica počinje žestoko komplicirati.

Većina tradicionalne desne opozicije, poput Dveri, odlučili su da ne izlaze na izbore već su pozvali svoje tradicionalne glasače da ovoga puta glasaju za studente kako bi im pomogli srušiti hegemoniju SNS-a.

Centristička, takozvana europska opozicija, okupljena na izbornoj listi Europska Srbija – Marinika Tepić – Zdravko Ponoš, koju čine Stranka slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa, Srbija centar (SRCE) Zdravka Ponoša i Građanski pokret Solidarnost Gorana Ješića, razotkrila se sada kao pritajeni Vučićev igrač. Odlučili su izaći na izbore i to samo s jednim jasnim ciljem. Otkinuti studentskom pokretu jedan ili dva posto biračkog tijela. Naravno, na to imaju pravo, ali sasvim je izgledno kako će, ukoliko Studentska lista ipak bude uspješna i formira vlast, ove minijaturne stranke koje su do sada predstavljale neku sponu građanske Srbije s Europom biti potpuno marginalizirane, a vjerojatno i ugašene.

Jedini tko, uz SNS i Studentsku listu kao glavne igrače u ovom političkom obračunu, ima kakvu-takvu šansu prijeći izborni prag je SPS Ivice Dačića. Socijalisti imaju još od vremena Slobodana Miloševića relativno malu, ali i pouzdanu biračku bazu. No pitanje je koliko će ta baza sada biti pouzdana. A procjene govore od 1,5 posto glasova, što ih ostavlja izvan parlamenta, do 3,5 posto, što im daje nekoliko zastupnika. A u trenutku kada o formiranju vlade odlučuje svaki glas, četvoro ili petoro zastupnika zlata su vrijedni.

Bure baruta

No uz prognoze rezultata na biralištima, Srbiji je još i bitnija prognoza što će se događati u nedjelju, nakon što se birališta zatvore. Vučić neće lako odustati od vlasti, i gotovo je sigurno kako će već oko 22 sata proglasiti pobjedu. A to će, s druge strane, gotovo sigurno na ulice Beograda izvući stotine tisuća glasača Studentske liste koji su spremni i silom obraniti izbore za koje su uvjereni kako ih dobivaju velikom većinom. I upravo zbog toga glasači Studentske liste se organiziraju širom Srbije kako bi se iz svojih gradova organizirano, odmah nakon glasanja, zaputili u Beograd. Gdje bi, svi zajedno dočekivali, na Slaviji ili pred Skupštinom, rezultate izbora. I bili spremni za akciju ako treba.

Izborna povijest

Izbori 25. listopada bit će 15. po redu od uvođenja višestranačkog sustava u Srbiji, a 11. prijevremeni. Sva birališta se otvaraju 25. listopada u sedam, a zatvaraju u 20 sati, do kada traje i izborna šutnja. Prvi preliminarni rezultati očekuju se u nedjelju do 22 sata.

Hrvati bez liste

Od ukupno 18 izbornih lista, devet su kandidirale nacionalne manjine. Među njima nema liste hrvatske nacionalne zajednice, koja na ovim izborima neće imati vlastitog kandidata