Nastavljena arheološka istraživanja Gligine pećine u Pećinskom parku Grabovača donijela su vrijedne spoznaje o životu prapovijesnih stanovnika Like. Pronađeni su ljudski ostaci koji pripadaju najmanje sedmero ljudi iz brončanog doba, a znanstvene analize otkrivaju i zanimljive pojedinosti o njihovoj prehrani te otvaraju nova pitanja o pogrebnim običajima tog vremena. Duboko u ličkom podzemlju, na području značajnog krajobraza Risovac–Grabovača, Gligina pećina postupno otkriva dijelove prošlosti stare više od tri tisućljeća. Ovo vrijedno arheološko nalazište sve više privlači pozornost znanstvenika jer pronađeni ostaci pružaju dragocjen uvid u život zajednica koje su tijekom brončanog doba nastanjivale područje današnje Like. Priča o otkriću započela je u ožujku 2020. godine, kada su članovi Speleološkog kluba Samobor tijekom terenskog pregleda u pećini uočili ulomke keramike i ljudskih kostiju. Bio je to prvi pokazatelj da Gligina pećina skriva arheološki vrijedan materijal koji zaslužuje detaljnije istraživanje.

Novi važan korak napravljen je u srpnju 2025. godine, kada je provedeno skeniranje i kartiranje lokaliteta primjenom suvremene LIDAR tehnologije. Tom su prilikom kartirana čak 382 nalaza, čime su stvoreni temelji za preciznije prostorne analize i nastavak istraživanja. Posebnu pozornost istraživača privukli su ljudski koštani ostaci. Preliminarne analize pokazale su da pripadaju najmanje sedmero ljudi, među kojima je petero odraslih i dvoje djece. Radiometrijskim datiranjem dvaju koštanih uzoraka, jednog odrasle osobe i jednog djeteta, utvrđeno je da potječu iz razdoblja između 1410. i 1220. godine prije Krista. Oba uzorka dala su jednak rezultat, što nalaze povezuje sa završetkom srednjeg i početkom kasnog brončanog doba. Ovi rezultati posebno su važni za razumijevanje prisutnosti prapovijesnih zajednica na ovom području, a daljnja istraživanja mogla bi rasvijetliti i način na koji su se tadašnji stanovnici odnosili prema svojim pokojnicima. Uz ljudske ostatke, znanstvenici su analizirali i tragove prehrane nekadašnjih stanovnika ovog područja. Analiza stabilnih izotopa ugljika i dušika pokazala je da je njihova prehrana bila bogata žitaricama, pri čemu je posebno značajan bio udio prosa. Zanimljivo je da se takvi preliminarni rezultati podudaraju s nalazima iz poznate pećine Bezdanjače kod Vrhovina, što otvara prostor za usporedbu prehrambenih navika i načina života brončanodobnih zajednica na širem području Like.

U Gliginoj pećini pronađeni su i životinjski koštani ostaci. Među onima kojima je bilo moguće odrediti podrijetlo najzastupljenije su kosti goveda, različitih kopitara, zečeva te ovaca i koza. Osim ljudskih i životinjskih kostiju, važan dio arheološkog materijala čine ulomci keramičkih posuda.

Njihovom analizom utvrđeno je da nalazište sadrži tragove iz najmanje dvaju različitih vremenskih razdoblja – brončanog doba i kasnog srednjeg vijeka. Među prapovijesnim nalazima izdvajaju se zdjele zaobljenog tijela sa stožastim vratom i izvučenim rubom, kao i lonci različitih oblika. Takvi predmeti predstavljaju vrijedne materijalne tragove prošlosti, a njihova detaljnija obrada i usporedba s drugim nalazištima trebale bi pridonijeti boljem razumijevanju aktivnosti koje su se tijekom različitih razdoblja odvijale u pećini. Dosadašnji rezultati potvrđuju velik arheološki potencijal Gligine pećine, ali i važnost daljnjih istraživanja podzemnih lokaliteta na području Like i dinarskog krša. Znanstvenici planiraju proširiti terenske preglede na druge speleološke objekte u okolici te nastaviti uspoređivati pronađeni materijal s nalazima slične starosti i kulturnih obilježja. Posebno je zanimljiva usporedba s pećinom Bezdanjačom kod Vrhovina, čije je istraživanje također u tijeku. Istraživanje Gligine pećine rezultat je suradnje brojnih domaćih i međunarodnih stručnjaka i institucija, među kojima su Institut za antropologiju u Zagrebu, Speleološki odsjek PDS-a „Velebit”, Sveučilište na Primorskem iz Kopra, Sveučilište Kalifornije u Santa Barbari, Arheološki muzej u Zagrebu, Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Pećinski park Grabovača.