Ako Vlada pod hitno ne uredi obračun cijene sata rada u državnim i javnim službama, Hrvatski liječnički sindikat (HLS) krenut će s podnošenjem sudskih tužbi za nadoknadu štete nastale neodgovarajućim obračunom cijene sata na štetu liječnika. Taj se obračun trenutačno razlikuje od mjeseca do mjeseca, ovisno o broju radnih sati. Iz HLS-a već dulje vrijeme upozoravaju da se time umanjuje vrijednost prekovremenog rada liječnika, osobito ljeti kad ih odrađuju najviše, i traže da se cijena sata rada ujednači tijekom cijele godine. Ako nadležna ministarstva u najkraćem roku ne ponude rješenje, najavljuju sudske tužbe koje bi državu mogle skupo stajati.

Reputacijska šteta

Za danas su najavljene konferencije za medije u Zagrebu, Splitu, Puli i Osijeku, na kojima će čelništo HLS-a upozoriti na problem koji svakako žele riješiti prije nastavka pregovora o granskom kolektivnom ugovoru za zdravstvo.

– Ne može se dogoditi da za jednak posao u veljači dobijem više nego za potpuno isti takav posao u kolovozu, poručuje Renata Čulinović Čaić, predsjednica HLS-a. Sindikat je već upozoravao Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo rada i Ministarstvo financija na nelogičnosti postojećeg obračuna, ali bez rezultata. Problem nastaje zbog načina obračuna cijene sata rada, koji ovisi o mjesečnom fondu radnih sati. Budući da se osnovna plaća dijeli s brojem sati u pojedinom mjesecu, sat rada u mjesecu s manjim fondom sati vrijedi više nego u mjesecu s većim fondom. Zbog toga najviše stradaju oni s mnogo prekovremenih sati, a dobro je poznato da upravo liječnici godišnje odrade više od tri milijuna prekovremenih.

– Paradoksalno je da Zakon o plaćama u članku 6. kaže da radnik ima pravo na jednaku plaću za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti, a samo par članaka iza toga definira kako se računa cijena sata rada i time pobija prethodni članak. Sami sebi skaču u usta, komentira Čulinović Čaić.

Uz to, ovakvo zakonsko rješenje, tvrdi, nije usklađeno s EU direktivom niti sa Zakonom o radu, gdje se sve temelji na tjednom radnom vremenu, a ne na mjesečnom,

– Želimo da se to raščisti pa da možemo dalje razgovarati o pripravnostima i dodacima za posebne uvjete rada. A oni sve čine da se to odgodi, odugovlače i baš ih briga. To tako više ne ide, inzistiramo da se problem konačno riješi, a o načinu isplate možemo se eventualno dogovoriti. Alternativa su sudske tužbe, rezolutna je čelnica HLS-a. Tužbe bi, podsjeća, za državu značile puno veći trošak kao što se to dogodilo i kad su liječnici utužili dug za prekovremene sate. Uz to, čitava priča neće ostati samo na razini Hrvatske, jer je HLS spreman iznijeti je na europsku razinu, što bi Hrvatskoj donijelo i reputacijsku štetu. »Situacija je škakljiva. Nećemo dugo čekati, jer već dugo upozoravamo na ovaj problem«, zaključuje Čulinović Čaić.

Temeljno pitanje

Jednaka cijena sata rada nije pitanje koje se odnosi samo na liječnike, već obuhvaća i druge državne i javne službe, odnosno zaposlene u socijalnoj skrbi, policiji, carini i drugim službama koje građanima pružaju usluge od 0 do 24 sata. Ipak, u zdravstvu je problem najzamjetniji zbog velikog broja prekovremenih sati na koje se obračunavaju dodaci, pa niža osnovna vrijednost sata rada znači i nižu vrijednost prekovremenog rada. U sindikatu su izračunali da su liječnici zbog toga oštećeni i po 300 do 400 eura mjesečno.

Pitanje jedinstvene cijene sata rada temelj je, kažu, za nastavak pregovora o GKU, uključujući naknade za pripravnost i dodatke za posebne uvjete rada. Nastavak pregovora zakazan je za 30. listopada, a čim se napravi pomak oko obračuna satnice na dnevni red doći će i pitanje pripravnosti. U pojedinim se bolnicama, mahom županijskim, dežurstva sve češće zamjenjuju pripravnošću. Dok je liječnik u pripravnosti, ne mora biti fizički prisutan u bolnici, ali mora biti dostupan i spreman doći na posao u kratkom roku. Takav oblik rada, tvrde u HLS-u, nije ni slobodno vrijeme niti se računa kao radno vrijeme, iako liječniku bitno ograničava mogućnost planiranja privatnih obveza.

– Ako sam u pripravnosti, ne mogu dijete odvesti u vrtić, zoološki vrt ili na bazen jer ne znam kada će me pozvati. Moram biti u bolnici u roku od pola sata. To nije slobodno vrijeme u kojem mogu normalno raspolagati svojim životom, objašnjava.

Pozivajući se na praksu Suda Europske unije, sindikat smatra da pripravnost treba tretirati kao radno vrijeme. Traže da se pravila pripravnosti jasno urede kolektivnim ugovorom u skladu s pravom EU-a. Prema riječima čelnice HLS-a, velike bolnice imaju više liječnika i lakše organiziraju dežurstva, dok manje ustanove to ne uspijevaju pa se pokrivaju pripravnošću. Dodatni su problem uže specijalizacije jer bolnici s više kirurgija treba i više liječnika da bi osigurala dostupnost svih službi. Sve se to prelama preko leđa liječnika, koji su stalno na raspolaganju, dok druga strana iskorištava situaciju, tvrde sindikalci. Mladi liječnici pak ne žele tako raditi pa je sve teže, na primjer, popuniti specijalizacije iz hitne medicine, dok je interes za dermatologiju, koja nema takvo opterećenje dežurstvima, višestruko veći.

Sve će se to odraziti na dostupnost zdravstvene skrbi, upozoravaju sindikalci. Već sad imamo manjak pedijatara, liječnika obiteljske medicine i ginekologa, a osjetit će ga i bolničke specijalnosti, uključujući kirurgiju, ako se nešto ne poduzme. »Sve što smo prije deset godina govorili, danas se događa. Dugo smo čekali, upozoravali i bili strpljivi, ali više ne možemo čekati unedogled«, poručuje predsjednica HLS-a.