Crnogorska vlada objavila je u utorak da je donijela odluke o promjeni imena gradskog bazena u Kotoru i naknadnom odobravanju spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj, čime je napravljen korak prema rješavanju dvaju otvorenih bilateralnih pitanja koja su posljednjih godina opterećivala odnose Zagreba i Podgorice te bila na putu crnogorskom približavanju Europskoj uniji.

Vlada je u ponedjeljak, na temelju pribavljene suglasnosti većine članova, odlučila da se bazen u Kotoru, koji je dosad nosio ime vaterpolista Zorana Džimija Gopčevića, ubuduće zove „Gradski bazen – Petar II. Petrović Njegoš“.

Odluka je donesena na temelju nedavnih izmjena Zakona o sportu, kojima je omogućena promjena naziva sportskih objekata.

Lokalni parlament u Kotoru u kolovozu 2021. odlučio je bazen nazvati po Gopčeviću, jednom od, kako su tada naveli, najboljih vaterpolista s ovih prostora.

Zagreb je osudio tu odluku tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru Morinj, u kojem su tijekom rata devedesetih bili zatočeni hrvatski civili i ratni zarobljenici.

Spomen-obilježje u logoru Morinj

Crnogorska vlada je odlučila i naknadno odobriti spomen-ploču postavljenu 10. listopada 2022. na kamenom zidu kod ulaza u vojni objekt Morinj.

Odlukom je predviđeno da ploča ostane na postojećoj lokaciji, u sadašnjem obliku i dimenzijama, s postojećim natpisom te da se nastavi njezino održavanje.

„Tijelo državne uprave nadležno za poslove kulture naknadno će rješenjem odrediti tko će biti nadležan za održavanje spomen-obilježja“, navodi se u odluci.

Spomen-ploča u Morinju postavljena je u listopadu 2022. u nazočnosti predstavnika crnogorskih i hrvatskih vlasti, kao znak sjećanja na hrvatske zarobljenike koji su bili zatočeni u nekadašnjem sabirnom centru Jugoslavenske narodne armije.

No nakon toga su se pojavili zahtjevi za njezinim uklanjanjem, a oko nje je postavljen metalni okvir koji bi je mogao prekriti.

Rješavanje pitanja naziva bazena u Kotoru i spomen-ploče u Morinju najavio je u ponedjeljak navečer crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, gostujući u Dnevniku Televizije Crne Gore.

Ibrahimović je izjavio da je Crna Gora blizu rješavanja tri otvorena pitanja s Hrvatskom, uključivo i pitanje obeštećenja bivših logoraša iz logora Morinj.

Hrvatska je nedavno zatražila od Crne Gore rješavanje osam otvorenih pitanja, većinom naslijeđa rata 1990-tih, prije ulaska te zemlje u Europsku uniju.

Zagreb: Odluka Crne Gore korak je u dobrom smjeru

Odluka crnogorske vlade da promijeni ime bazena u Kotoru i odobri ploču u Morinju korak je u dobrom smjeru, saznaje Hina neslužbeno iz vlade.

Vlada u Podgorici objavila je u utorak da je odlučila promijeniti ime bazena koji nosi ime vaterpolista Zorana Džimija Gopčevića, ujedno i čuvara u logoru Morinj optuženog da je mučio i zlostavljao zatočene hrvatske civile i ratne zarobljenike.

Bazen bi odsad trebao nositi ime Petra Petrovića Njegoša, oca moderne crnogorske nacije.

Crnogorska vlada je odlučila i naknadno odobriti spomen-ploču postavljenu 10. listopada 2022. na kamenom zidu kod ulaza u Morinj.

Izvor iz vlade rekao je utorak Hini da je to „korak u dobrom smjeru”, potaknut intervencijom premijera Andreja Plenkovića na Europskom vijeću u vezi s europskim putem Crne Gore.

“Hrvatska je konstruktivna prema Crnoj Gori i smatramo da je sada trenutak da riješe pitanja koja se tiču europskih vrijednosti i dobrosusjedskih odnosa”, rekli su iz vlade.

Plenković je u lipnju ove godine s crnogorskim vodstvom razgovarao o otvorenim pitanjima između dviju zemalja koja se moraju riješiti prije pridruživanja te države EU-u, kazavši da je Podgorica spremna raditi na njihovom rješavanju.

Osim ploče u Morinju i bazena u Kotoru, radi se o još šest neriješenih bilateralnih pitanja, a to su utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje logoraša iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji, pitanje granice i povratak Školskog broda Jadran.

Vlasti Crne Gore navode ambiciozan plan da Podgorica do kraja ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica Unije.

Hrvatska je popis svojih zahtjeva prema Podgorici uputila i državama članicama Unije.