Nakon sklapanja dogovora s Rusijom o isporuci dizelskog goriva, nakon ukidanja obavještajne suradnje SAD i Ukrajine koja je u kratko vrijeme otvorila nebo ruskim raketnim napadima, nakon smanjenja brzine Starlinka čime je iz uporabe izbačen dobar dio ukrajinskih bespilotnih letjelica, Trump je otišao korak dalje.

Najavio je kako je spreman susresti se s Putinom i Xijem na trialteralnom summitu na kojemu će biti “pronađeno rješenje” za rat u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Zelenski na summit koji će se održati u kineskom Shenzenu nije pozvan.

-Biti će riječi o denuklearizaciji, ali i o Ukrajini. Iskreno govoreći Rusija nije puno toga učinila Ukrajini, ona je s Ukrajinom prilično obzirna, rekao je Trump komentirajući mogući trilateralni susret planiran za sljedeći mjesec.

Ideju o sastanku trojice lidera prvi je navodno iznio ruski predsjednik Putin, i to još prije desetak dana, u vrijeme dok je s Trumpom dogovarao kontroverzni dizelski sporazum. Susret bi se trebao održati na marginama Azijsko-Pacifičkog sumita kojemu sva trojica prisustvuju. To je potvrdio i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov uz napomenu kako detaljan raspored tema o kojima bi se razgovaralo još nije usuglašen. No pitanje Ukrajine svakako je pri vrhu popisa.

Imajući na umu poteze koje Trump vuče u posljednjih desetak dana, od samog sporazuma o dizelskom gorivu, preko zahtjeva Bijele kuće da Kijev ne napada rusku energetsku infrastrukturu, do javnih Trumpovi9h poruka kako je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika, potpuno je jasno kako je vijest o trilateralnom susretu bila za Kijev hladan, vrlo hladan tuš. Vijest koju su već proglasili pripremom novog Minhenskog sporazuma kojim su dijelovi Čehoslovačke svojedobno prepušteni Hitlerovoj Njemačkoj, bez da je Prag o tome imao pravo glasa.

-Ovo bih prije nazvao novom Jaltom nego novim sporazumom iz Minhena. Dok je u Minhenu dogovarano komadanje Čehoslovačke kako bi se spriječio rat, u Ukrajini rat već traje i ljudi ginu. Na Jalti je izvršena podjela svijeta, i to bi se i sada moglo dogoditi. Jednostavno, Ukrajina nema dovoljno snage da pobijedi bez pomoći u ratu, i sada je stavljena pod stol. A ujedno, jasno je rečeno kako je cijena goriva u SAD bitnija od pitanja komu će na kraju pripasti Donbas, Ukrajini ili Rusiji. Bar što se Trumpa tiče, rekao je za Novi list politički analitičar dr.Žarko Puhovski.

Jasno je da bi, ako se Trump, Putin i Xi doista susretnu u troje u Kini, mogli bismo svjedočiti pokušaju stvaranja novog međunarodnog poretka, dogovora triju velikih sila o njihovim interesima i granicama međusobnog utjecaja. I prilično je izgledno kako bi tema mogla prerasti Ukrajinu.

Pri tome, Rusija bi tražila priznanje svojih sigurnosnih interesa u postsovjetskom prostoru kojeg odavno vidi “svojim dvorištem”, teritorijalne ustupke i ublažavanje sankcija. Kina bi pak vjerojatno nastojala osigurati povoljniji i lakši američki odnos prema Tajvanu, trgovini i smanjeno amewričko prisustvo u istočnoj Aziji. S treće strane, SAD bi mogle tražiti smanjenej rusko-kineske strateške suradnje, sporazume o nuklearnom naoružanju te stabilizaciju odnosa s Pekingom i Kinom.

Na taj način tri bi vuka bila sita, ali ovce ipak ne bi bile na broju. I prva žrtva ovakvog mogućeg dogovora svakako bi bila Ukrajina. Bez obzira na iskustvo njenih oružanih snaga, na novorazvijenu industriju bespilotnih letjelica i raketne programe, ova je zemlja u obrambenom smislu vrlo ovisna o podacima i tehnologiji koje dobivaju iz SAD. A posebice ukoliko se SAD doista svrstaju u sukobu na rusku stranu u okviru nekog dogovorenog partnerstva.

-Bez potpore SAD bilo bi nam jako, užasno teško. Ali ako se SAD svcrstaju uz Putina, to bi bila tragedija. Povijesna pogreška. Kada bi SAD zauzele rusku stranu, ne samo da Ukrajina ne bi mogla pobijediti, ne bi mogla ni opstati, poručio je ukrajinski predsjednik Zelenski. Do koje mjere je on spreman ići govori i podatak kako je poručio da je spreman organizirati nove predsjedničke izbore u Ukrajini ukoliko Rusija privremeno prestane s napadima.

Naravno, pitanje je što o svemu kaže i Europska unija, u ovome trenutku najpouzdaniji ukrajinski saveznik. Službeno, još uvijek se Bruxelles nije očitovao o mogućem trilateralnom sastanku na kojeg nitko iz Europe nije pozvan, no jasno je kako se ovakav scenarij ne gleda blagonaklono u Berlaymontu. Uostalkom, Kaja Kallas je još prije nekoliko dana poručila kako je dizelski sporazum poklon Putinu.

Jasno je kako nikakvi sporazumi koje bi Trump, Putin i Xi mogli donijeti na uštrb Ukrajine u EU ne bi bili dobro primljeni. No isto je tako jasno da njih trojica Bruxelles, kao ni Kijev, neće pitati što misle o tome.

Za razliku od Jalte 1945. godine, kada su o budućnosti Europe odlučivala trojica čelnika od kojih su dvojica predstavljala europske sile, u ovoj novoj Jalti Europa možda neće imati ni svog predstavnika. Osam desetljeća kasnije, o njezinim granicama, sigurnosti i budućnosti mogli bi pregovarati Washington, Moskva i Peking. Bruxellesu bi tek preostalo da se suoči s posljedicama njihovih odluka, a Ukrajina bi mogla postati prva zemlja koja će na vlastitoj koži osjetiti što znači kada velike sile ponovno počnu dijeliti svijet na interesne sfere.