Danas smo navikli da nam je cijeli svijet zvuka kao i slike nadohvat ruke, skriven iza samo jednog dodira po ekranu pametnog telefona. Međutim, povijest radija nije započela jednostavnim pritiskom na tipku nekog uređaja.

Na Badnjak 1906. godine kanadski izumitelj Reginald Fessenden izveo jedan od prvih dokumentiranih radiotelefonskih prijenosa govora i glazbe. Iznenađeni radiotelegrafisti na brodovima duž američke obale umjesto uobičajenog zujanja Morseove abecede iz zvučnika neočekivano čuli ljudski glas i zvuk violine.

Nekoliko godina kasnije, 1912., Charles Herrold u San Joseu započeo je pokuse namijenjenim lokalnim entuzijastima, puštajući glazbu i razgovarajući u mikrofon, čime je stvorio malobrojnu publiku i potaknuo trajnu povijesnu raspravu o tome gdje je zapravo rođena prva prava radiodifuzna postaja.

Pravi medijski povijesni događaj, koji možemo smatrati početkom radija, dogodio se 2. studenoga 1920. kada je američka postaja KDKA u Pittsburghu uživo emitirala rezultate predsjedničkih izbora između Warrena G. Hardinga i Jamesa M. Coxa, omogućivši nestrpljivim slušateljima da u stvarnom vremenu iz svojih dnevnih boravaka saznaju ime pobjednika, što je označilo službeni početak komercijalne radiodifuzije i pretvorilo radio u vodeći izvor brzih vijesti, za razliku od tadašnjeg novina.

Vizionarska moć

Taj se val prelio i preko Atlantika, pa su tako 1922. u Velikoj Britaniji započeli redoviti radijski programi te je osnovana kultna British Broadcasting Company, preteča današnjeg BBC-ja, koja je postavila standarde za javne medijske servise diljem svijeta.

Kada danas povjesničari vode rasprave o točnoj godini rođenja radija, ključno je razumjeti da se radi o evoluciji u kojoj treba jasno razlikovati prvi tehnički prijenos glasa 1906. godine, lokalna eksperimentalna emitiranja tijekom 1910-ih te naposljetku rađanje prave komercijalne i javne radiodifuzije 1920. i 1922.

Zbog svega toga 1920. i dalje stoji kao nezaobilazna prekretnica jer je upravo tada radio prestao biti »stakleni laboratorijski pokus« i postao živi, nezamjenjivi glas koji je zauvijek ušao u domove i živote milijuna ljudi.

No, dok se u svjetskim udžbenicima početak komercijalnog i redovitog radijskog programa vezuje uz KDKA i BBC, prava povijesna senzacija i jedan od prvih međunarodnih radijskih prijenosa »ozbiljnih vijesti« odigrao se upravo u Rijeci, mjesecima prije slavnih američkih i britanskih premijera.

U rujnu 1920., u riječku je luku na svojoj luksuznoj jahti-laboratoriju »Elettra« uplovio slavni talijanski izumitelj i nobelovac Guglielmo Marconi, no njegov zadatak nije bio samo političko posredovanje u ime Kraljevine Italije, nego i povijesni medijski eksperiment.

Slavni talijanski izumitelj i nobelovac Guglielmo Marconi

Tijekom krize i okupacije Rijeke od Gabrijela D’Annunzija, koji je proglasio nezavisnu Talijansku upravu za Kvarner, D’Annunzio je prepoznao vizionarsku moć novog medija te je 22. rujna 1920. uz Marconijevu pomoć iskoristio moćni radioodašiljač s »Elettre« za emitiranje prvog radijskog proglasa i političkog govora uživo u svijet.

Taj radio signal iz Rijeke preko mora i planina poslao poruku međunarodnoj javnosti, postavši tako prvi zabilježeni primjer korištenja bežične radiotehnologije za izravno emitiranje vijesti, politike i propagande javnosti na daljinu.

Tesla i dobar momak

Iako je Marconi planirao i uspostavu stalne radijske postaje u samoj Rijeci, taj je pothvat prekinut brzom političkom završnicom i krvavim raspletom u prosincu iste godine.

No, prijenos s »Elettre« ostao je trajno upisan u svjetsku povijest kao trenutak kada je iz riječke luke lansiran prvi pravi međunarodni »news« radio program koji je prethodio eri masovnih medija.

Dok je u rujnu 1920. Guglielmo Marconi s jahte »Elettra« u riječkom akvatoriju lansirao povijesni radijski proglas, njegov najveći suparnik Nikola Tesla imao je 64 godine i živio u New Yorku, prateći uspjeh talijanskog izumitelja.

Između dvojice velikana tada je bjesnio pravni i znanstveni rat oko primata nad izumom radija. Iako je Marconi još 1909. nagrađen Nobelovom nagradom, Tesla je stalno dokazivao da je Marconi u svojim bežičnim prijenosima neovlašteno iskoristio čak 17 njegovih ključnih patenata, prativši to svojom poznatom, ironičnom izjavom: »Marconi je dobar momak. Neka nastavi. On koristi 17 mojih patenata.«

Iako je Marconi te 1920. u Rijeci ušao u povijest praktičnog emitiranja, kasnija je povijesna pravda ipak pripala Tesli. Vrhovni sud SAD-a je 1943. poništio ključne Marconijeve patente i službeno priznao Tesli status pravog oca radijske tehnologije.

Radio glas čuo se i u Engleskoj

Jahta »Elettra« kao tehnološko čudo tog vremena imala je visoke jarbole između kojih je bila razvučena velika antena. Bila je opremljena najmodernijim elektronskim cijevima koje su omogućavale prijenos glasa (AM modulacija) na stotine kilometara, što je u to vrijeme bila vrhunska tehnologija.

Signal s »Elettre« iz riječke luke uspjeli su uhvatiti prijemnici osim u dijelovima Italije, na brodovima na Sredozemlju pa ča i u Engleskoj, što je za to doba bio senzacionalan domet.

Događaj u Rijeci zbio se u samom trenutku kada se radio transformirao iz alata za točka-do-točka komunikaciju (poput telegrafa) u medij za masovno emitiranje.

Iako se početak emitiranja radija iz KDKA iz Pittsburgha u studenom 1920. smatra prvim komercijalnim licenciranim radijskim emitiranjem u svijetu, radio prijenos iz Rijeke, dogodio se dva mjeseca prije emitiranja radio stanice KDKA.