U senjskom Domu kulture je u organizaciji Gradskog muzeja Senj, Družbe hrvatskog zmaja, Grada Senja i župe Uznesenja BDM Senj predstavljena knjiga naslova “Stepinac stamen k’o Velebit: tri priče o životu na vrletima Velebita i uz morski žal“ autora postulatora kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca i kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkog te istaknutog hrvatskog teologa i profesora mons. dr. sc. Juraj Batelja.

Predstavljanje ove knjige bila je prilika da se tema bl. Alojzija Stepinca ponovno vrati u javni i kulturni prostor te aktualizira u poveznici s podvelebitskim prostorom, ali i kroz suvremena pitanja o vrijednostima, pamćenju i identitetu.

Promocija knjige okupila je predstavnike javnoga i kulturnog života, međuostalim predsjednicu Županijske skupštine Ličko-senjske županije Ines Žarković, gradonačelnika Grada Senja Željka Tomljanovića, a vikar Župe Uznesenja BDM u Senju velečasni Karlo Špoljarić i ravnatelj Gradskog muzeja Senj Vedran Tomljanović su u ime organizatora prisutnima uputili pozdrav.

Knjiga, koju je predstavio autor mons. Batelja, već kroz naslov sugerira usporedbu prepunu simbolike, Stepinac stamen ko Velebit, uspoređujući ga s velebnošću planine, naglašava se čvrstoća pred iskušenjima, postojanost vjere i povezanost čovjeka i prostora.

Za ljude senjskog kraja i širega podvelebitskog prostora Velebit nije samo planina, on je životni prostor, identitet i pripadnost, simbol postojanosti, a ponešto su i ljudi ovoga kraja poprimili od planine – čvrstinu, snagu, prkos i vjeru. Između mora i planine oblikovao se život ljudi generacijama, a iskustvo jednog naraštaja prenosilo se na drugi.

Upravo o tome i govori ova knjiga kroz tri priče konkretnih ljudi i obitelji Martina Marune iz Mekih Dolaca (Jasenice), Lucije Dušević iz Ljupča i Damira Novakovića iz Posedarja. Podvelebitski narod kroz povijest je pokazao živu i postojanu vjeru, onakvu kakvu je papa Pio XII. opisao na sljedeći način: “Vi imate u naravi svojoj one tvrdoće i stalnosti poput vaših planina. O, da bi se taj karakter iskazao u čvrstoći vaše djedovske vjere! Čvrsta i stalna treba da je ta vjera, kao što je stanac kamen s vašeg Velebita, koji prkosi burama i olujama.”

Upravo u teškim trenutcima i izazovima svakodnevice te političkim mijenama oslonac je bio upravo bl. Alojzije Stepinac i njegovo svjedočenje vjere.

Povijesni nam izvori otkrivaju kako je mons. dr. Alojzije Stepinac boravio u Senju tri puta. Prvi dolazak u Senj dogodio se 27. studenoga 1934., kada je predvodio pogreb senjskog biskupa mons. dr. Ivana Starčevića. U srpnju 1935. boravio je u Senju drugi put, i to u prigodi ustoličenja senjskog biskupa mons. dr. Viktora Burića, a treći put je bio 15. listopada 1937. kada je služio sv. misu u kapeli Biskupskog dvora u Senju.

Kako je istaknula kustosica senjskog Muzeja Ana Vukelić Biondić, prof., koja je vodila program, ova je knjiga prilika da se u javnom i kulturnom prostoru grada progovori o bl. Stepincu u poveznici s našim prostorom i našim ljudima.