Lijepa informacija za mnoge vlasnike barki, sadašnje i potencijalne, pristigla je iz Primorsko goranske županije. Graditi će se novi komunalni vezovi, mnogo njih na raznim lokacijama otočnog i kopnenog dijela županije. Ponovimo osnovno iz opsežne informacije objavljene na stranicama našeg lista. Do kraja mandata aktualne županijske vlasti, do 2029. godine planira se riješiti 70 posto zahtjeva građana s postojeće liste čekanja za komunalne vezove.

U konkretnim brojkama: prošle godine, na početku mandata u županijskim lukama bila su 10.192 komunalna veza, a do kraja 2029. trebalo bi ih biti 12.992, odnosno oko 30 posto više. Jasno, nisu zanemareni ni nautički vezovi, ipak smo jaka turistička županija! Broj nautičkih vezova trebao bi porasti s postojećih 2.346 na 2.870. To je druga tema, s njom se sada nećemo baviti, iako se u nas često isprepliću komunalni i nautički vezovi, odnosno interesi onih koji njima upravljaju.

Komunalni vezovi godinama predstavljaju veliki problem i bilo je vrijeme da krene njihovo ozbiljno i sveobuhvatno rješavanje. Problem je postajao tim veći što su se u nekim sredinama polakomili i počeli komercijalizirati komunalne vezove. A domaći ljudi… Neka se snalaze. Vidio sam mnoge sportske, odnosno komunalne luke i lučice na našoj obali i otocima, nevažno kako ih nazvali, što djeluju kao prave marine. Na vezovima jahte i velike jedrilice pod zastavama… Odakle sve nisu doplovile? Nikada, međutim, nisam shvatio kako su otkrili neku lučicu u skrivenoj zabiti?

ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA

Vraćam se komunalnim vezovima, oni nam trebaju. Na novinskoj konferenciji u Županiji prezentirane su mnoge konkretne brojke. Poimenice su navedene luke i lučice, novčani iznosi koliko će se u koju uložiti, broj vezova što će ih donijeti određena ulaganja, te što je u fazi realizacije, a što u pripremi. Također, izneseni su podaci o stanju potražnje za vezovima. Procjenjuje se da je realna potražnja znatno manja od trenutno evidentiranih zahtjeva za vezove. Razlog nesrazmjeru je činjenica što su mnogi predali zahtjeve u više luka, rečeno je u Županiji. Zato se formira zajednička lista za svih osam županijskih lučkih uprava.

U nju će biti uključeni svi, osim Rijeke, ona se nigdje ne spominje. Županijsko središte i najveće naselje u njoj! Nema sumnje, u Rijeci su i potrebe najveće. Da, ali Rijeka nema županijske lučke uprave. Rijeka ima »veliku« lučku upravu od nacionalnog značenja, njena je briga riječka luka i sve oko nje što se koristi u gospodarske namjene. Ne možeš od nje očekivati da brine za sportske lučice, na primjer, Pećine ili Kantridu. Prije puno godina kod poznanika koji je bio na jednoj od vodećih pozicija u Lučkoj upravi Rijeka, raspitivao sam se za mogućnost njihova financijskog doprinosa za uređenje i popravke u jednoj od lučica. U podužem razgovoru, na svoj pedantan način sve mi je lijepo objasnio.

Osim odgovora na pitanje, zašto za područje grada Rijeke nije formirana županijska lučka uprava. Uputio me da odgovor potražim u Županiji!

Velike su riječke potrebe za vezovima. Dobro to znaju svi koji su barem malo upućeni u tu problematiku. Znam iz iskustva, poznajem mnoge Riječane koji svoje barke vezuju daleko od grada, na opatijskom području, u Kostreni, Bakru, Bakarcu i Kraljevici, čak na području Crikvenice i otoka Krka. »Imam vez u Vozu, nije to tako daleko kada ne bih morao plaćati mostarinu«, govorio mi je svojedobno jedan od takvih. Hajde, sada barem most ne plaća, a koliko je daleko ili blizu ovisi o osobnoj procjeni. Do Baške je, sigurno, daleko, a i tamo neki drže svoje barke. A gdje sve vezuju, ili sidre, na gradskom području od Preluka do Pećina, bolje je ne govoriti. Razumije se, čine to samo kroz ona tri – četiri ljetna mjeseca, a ostatak godine barke provode na suhom. Također, svugdje i u svakakvim uvjetima.

PRETRPANE LUČICE

Gdje mogu dobiti vez? Čak i sada, kada sam izvan aktivnosti, od početka proljeća do kraja ljeta nebrojeno puta postavljaju mi znani i neznani ovo pitanje i svima nudim isti odgovor: nigdje. Slobodnih vezova na riječkom području naprosto nema, ne može se do njih ni preko veze. Zato, često čujem konstataciju: kupovali bi naši ljudi više plovila kad bi ih imali gdje vezati. Svojedobno mi je o tom problemu pričao jedan dužnosnik na županijskoj razini. Izrekao je tvrdnju: da se danas na riječkom području izgradi tisuću novih vezova u trenu bi planuli, prodali se bez pitanja za cijenu, dobili korisnike, kako god nazvali davanje vezova na korištenje. I ne samo to, istaknuo je on, kroz kratko vrijeme stvorila bi se isto tako velika lista čekanja za nove vezove.

Rijeka ima više lučica i puno vezova u njima, to se ne može negirati. I ne samo to… U njima je vezano znatno više plovila nego što nominalno, ili službeno, imaju vezova. Prošećimo samo gradskim područjem, do Kantride ili Pećina, naći ćemo lučice u oba dijela grada. Barke su u njima naslagane »k’o srdele u škatuli«, ponekad je pravo umijeće otisnuti se od svog veza do otvorena mora, ili se na njega vratiti. Često ne pomažu ni vesla, ni motor, nego samo – ruke. Stotine barki vezane su u centru grada, u Mrtvom kanalu, i on ima status lučice. Nećemo ni tamo naći prazno mjesto. Neki barke drže na Rječini, od mosta kod Kontinentala prema ušću. Nisu to pravi vezovi, ali su zadovoljavajući kad boljih nema. Jednom je voda visoka i brza, u ljetnim mjesecima niska, viđao sam puno puta barke kad leže na dnu pa su neupotrebljive.

Iz navedenoga logičnim se nameće zaključak: nove vezove trebalo bi graditi i u Rijeci! Ali, odmah slijedi pitanje: gdje? Grad Rijeka ima malo mora, a na gradskom području praktički nema povoljne lokacije za novu lučicu. S time će se složiti svaki poznavatelj konfiguracija gradskog priobalja. Možda bi se koja lučica mogla proširiti, pa dobiti nešto novih dodatnih vezova, ali je sve to malo u odnosu na potrebe. Potencijalnim korisnicima, odnosno sadašnjim vlasnicima barki bez veza, i budućim vlasnicima, ne preostaje drugo nego prijaviti se na listu čekanja kod nekog koncesionara i – biti strpljiv. Jednom, tko zna kada, oslobodit će se neki vez!

NEISKORIŠTENE RIJEČKE LUKE

Brzinsko rješenje što bi moglo donijeti dosta novih vezova na riječkom gradskom teritoriju ipak postoji, uvjerava me poznanik, čovjek od mora. Dvije, nekad industrijske luke, danas su neiskorištene, zjape gotovo prazne. Jasno, potrebna su određena ulaganja, ali manja nego da se ide u gradnju nove lučice »od nule«. Određenu infrastrukturu imaju, samo bi je trebalo dograditi i prilagoditi potrebama.

Prva je luka Torpedo. Svojedobno bila je namijenjena za ribarsku luku, ali je ribari nikada nisu prihvatili. Ona je dosta uređena, uloženi su značajni novci, na njenoj obali nalazila se i neslavno propala riječka veletržnica ribe. U neposrednoj blizini, prema centru grada nalazi se rafinerijska luka. I ona je danas neiskorištena, a nije baš mala.