Prvi val prosvjeda počeo je prošli mjesec u srednjim školama u siromašnim sjevernim predgrađima Pariza, gdje se nezadovoljstvo zbog manjka nastavnika i dotrajalih školskih objekata brzo pretvorilo u nacionalni pokret protiv nejednakosti, nedovoljnog javnog financiranja i pada standarda.


Prosvjedi dolaze u teškom trenutku za Francusku, dok predsjednik Emmanuel Macron ulazi u završnu fazu svog predsjedničkog mandata, iza sebe ostavljajući polarizirano biračko tijelo i rascjepkanu domaću političku scenu. Investitori povlače novac iz francuskog državnog duga, čime troškovi zaduživanja dosežu najvišu razinu u više od dva desetljeća, dodatno naglašavajući dugogodišnje teškoće zemlje u sređivanju javnih financija.




Premijer Sébastien Lecornu izjavio je u četvrtak da se vlasti boje nereda tijekom prosvjeda. Vlada optužuje krajnje ljevičarski pokret Nepokorena Francuska (LFI) za raspirivanje prosvjeda, što taj pokret negira.


„U zemlji vlada umor“, rekao je Lecornu. „Živimo u atmosferi neprekidne krize: ratovi, inflacija i problemi povezani s kupovnom moći.“


Oprbeni čelnik Jordan Bardella, čije krajnje desno Nacionalno okupljanje vodi u anketama uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine, izjavio je da očekuje nasilje.


„Iznimno sam zabrinut“, rekao je tijekom posjeta sajmu automobila u Parizu. „Francusku očekuje dan kaosa.“


Nasilni prosvjedi


Lecornu je izjavio da su prosvjedi među najnasilnijima u zadnjih nekoliko desetljeća, pri čemu je od njihova početka ozlijeđeno više od 900 policajaca. Policija se istodobno suočila s kritikama zbog načina na koji je postupala tijekom prosvjeda, osobito zbog težine zabilježenih ozljeda. Među njima je i slučaj maloljetnika kojemu je raznesena šaka nakon što je podignuo šok-granatu.


Francuski policijski nadzorni odjel istražuje najmanje dvadesetak slučajeva navodnog policijskog nasilja. Francuska je obustavila uporabu šok-granata tijekom studentskih prosvjeda, no ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez izjavio je da bi se one mogle upotrijebiti tijekom subotnjih prosvjeda.


„U slučaju sukoba mogu se upotrijebiti sve vrste sredstava za prisilno djelovanje”, rekao je u petak za emisiju Telematin.


Čini se da su pozivi na društvenim mrežama sudionicima prijašnjih prosvjednih pokreta da se pridruže urodili plodom, što otvara pitanje koliko bi prosvjedi mogli narasti.


Pokret Žutih prsluka počeo je 2018. godine prosvjedima protiv poreza na dizelsko gorivo, a zatim se pretvorio u snažan izraz nezadovoljstva zbog visokih životnih troškova i nejednakosti u prihodima. Međutim, stanje je uglavnom bilo mirno otkako je Macron pristao na porezne olakšice vrijedne više milijardi eura.


Yannick Maillou, nastavnik iz mjesta La Crèche na zapadu Francuske, pridružio se Žutim prslucima 2018. godine i još je aktivan u pokretu. Rekao je da u okolici postoji nekoliko mjesta na kojima će se prosvjednici okupljati u subotu, a sindikati također pozivaju svoje članove da im se pridruže.


„Formiraju se skupine za pružanje medicinske pomoći zbog očekivanog policijskog nasilja”, rekao je.


Myrtil Devillers, još jedan pripadnik pokreta Žutih prsluka, rekao je da suosjeća s prosvjednicima i njihovim „eksplozivnim spletom različitih razloga za nezadovoljstvo”, iako u subotu neće sudjelovati u prosvjedima jer se nalazi u inozemstvu.


„Bio sam među Žutim prslucima kada je litra benzina stajala 1,40 eura, pa zamislite kako se osjećam sada kada stoji 2,20 eura”, rekao je.


„Pravosuđe se žali, obrazovni sustav se žali, zdravstveni sektor se žali, a žale se i moji prijatelji koji vode vlastite tvrtke”, rekao je.