LA PALMA – U opservatoriju Roque de los Muchachos na La Palmi u Španjolskoj, na lokaciji CTAO-Sjever, jučer je 250 znanstvenika i predstavnika vodećih istraživačkih institucija iz cijeloga svijeta proslavilo inauguraciju podniza velikih teleskopa (Large-Sized Telescope, LST).

Dovršetak četiriju teleskopa značajna je prekretnica za svjetsku astrofizičku zajednicu i ključan korak prema punom znanstvenom radu opservatorija Cherenkov Telescope Array Observatory (CTAO), a na inauguraciji su sudjelovali i riječki znanstvenici.

Najosjetljiviji instrumenti

Svaki teleskop ima reflektor promjera 23 metra i opremljen je najsuvremenijim ultrabrzim kamerama. Projektirani za detekciju slabih bljeskova Čerenkovljeve svjetlosti koji nastaju kada gama-zrake vrlo visokih energija međudjeluju sa Zemljinom atmosferom.

Teleskopi LST najosjetljiviji su instrumenti na svijetu za promatranje gama-zraka energija od približno 20 gigaelektronvolta (GeV) do nekoliko teraelektronvolta (TeV).

Svaki teleskop ima reflektor promjera 23 metra i opremljen je najsuvremenijim ultrabrzim kamerama / Foto BEEDRONRECORD

Iznimna osjetljivost ključna je za detekciju udaljenih i tranzijentnih izvora gama-zračenja. Budući da se gama-zrake vrlo visokih energija što duže putuju kroz svemir jače apsorbiraju od gama-zraka nižih energija, nizak energijski prag teleskopa LST omogućuje znanstvenicima da istražuju izvore na kozmološkim udaljenostima, zavire dublje u kozmičku prošlost te s većom statističkom točnošću prate vrlo kratke promjene dinamičnih izvora gama-zračenja.

Prototip velikog teleskopa (LST-1) još od 2020. godine, čak i tijekom faze puštanja u rad, daje pionirske rezultate. Oni uključuju promatranja pulsara, proučavanje aktivnih galaktičkih jezgri na kozmološkim udaljenostima te brza prateća promatranja tranzijentnih pojava poput nova (termonuklearnih eksplozija na površini bijelih patuljaka) i provala gama-zračenja.

Teleskopi će omogućiti istraživanje nekih od najekstremnijih okruženja u svemiru / Foto BEEDRONRECORD

Pridruživanjem triju novih teleskopa (LST-2, LST-3 i LST-4) postojećem LST-1, četiri teleskopa postat će pravi niz. Promatrajući iste pljuskove izazvane gama-zrakama istodobno iz više smjerova, podniz će pružiti znatno bolju osjetljivost, kutnu razlučivost i rekonstrukciju energije, otvarajući novu razinu preciznosti u proučavanju svemira u gama-području.

Glavni istraživač kolaboracije LST i glasnogovornik Konzorcija CTAO, Masahiro Teshima, istaknuo je da je dovršetak podniza LST vrhunac više od petnaest godina međunarodne suradnje i tehnoloških inovacija.

– Ovi teleskopi omogućit će nam istraživanje nekih od najekstremnijih okruženja u svemiru, uključujući supermasivne crne rupe i neutronske zvijezde, kao i moguće podrijetlo kozmičkih zraka te prirodu tamne tvari, kazao je Teshima.

Sretni i ponosni

U rad kolaboracije uključeni su i splitski, osječki te riječki znanstvenici koji su ujedno i najbrojniji. Riječku grupu čine: Dijana Dominis Prester, Tomislav Terzić, Marina Manganaro i Karlo Mrakovčić, a Luka Meštrović, student Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci, ove je godine obranio završni rad vezan uz tematiku LST-a.

Foto Tomohiro Inada

Riječki su znanstvenici prepoznati zbog svoje znanstvene ekspertize u području astrofizike, te izabrani na visoke dužnosti: Tomislav Terzić na dužnost koordinatora za fiziku kolaboracije CTAO-LST, a Dijana Dominis Prester na dužnost voditeljice ureda za znanstvene publikacije CTAO konzorcija.

– Sretni smo i ponosni da su se Hrvatska i Sveučilište u Rijeci našli među »velikima«, odnosno malom broju zemalja koji su uspjeli doprinijeti razvoju i radu najvećeg Čerenkovljevog opservatorija na svijetu.

A još više me veseli da nam je sudjelovanje u ovom vrijednom projektu donijelo uspješne studente na doktorskom studiju Fizika Sveučilišta u Rijeci, od koji su navedeni već obranili svoje doktorske radove, a u izradi su i novi doktorati u području gama-astronomije, zaključuje Dominis Prester.