Ilustracija / Foto Arhiva NL
Poduzetnicima bi, s druge strane, mogle donijeti dodatne administrativne i financijske troškove, zbog čega će se šest mjeseci nakon uvođenja mjere analizirati njezini stvarni učinci
povezane vijesti
Nove obveze isticanja baznih cijena trebale bi povećati transparentnost za potrošače, no pitanje je koliko će doista utjecati na cijene, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
Poduzetnicima bi, s druge strane, mogle donijeti dodatne administrativne i financijske troškove, zbog čega će se šest mjeseci nakon uvođenja mjere analizirati njezini stvarni učinci.
Hrvatska udruga poslodavaca razgovarala je u petak s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom o predloženom uvođenju obveze isticanja baznih cijena, pri čemu je dogovoreno da će se nakon šest mjeseci primjene procijeniti opravdanost i učinkovitost mjere.
HUP pozdravlja spremnost Ministarstva na razgovor s gospodarstvenicima, ali upozorava da nove regulatorne obveze moraju donijeti jasnu korist potrošačima, uz troškove koji neće nerazmjerno opteretiti poslovanje.
Poslodavci podržavaju zaštitu potrošača, transparentnost cijena i tržišno natjecanje, no smatraju da samo uvođenje obveze isticanja baznih cijena neće značajnije pridonijeti suzbijanju inflacije.
Naime, na cijene proizvoda i usluga utječu brojni čimbenici, među kojima su troškovi energije, sirovina, rada i nabave, a nova obveza sama po sebi ne ograničava njihov rast.
Zato je, ističu u HUP-u, važno razlikovati mjere koje potrošačima omogućuju bolji uvid u cijene od onih koje doista mogu utjecati na njihovo kretanje. Veća transparentnost može olakšati usporedbu ponuda i informirano donošenje odluka, ali ne znači nužno i niže cijene.
Jedan od glavnih prigovora poslodavaca odnosi se na troškove provedbe novih pravila. Poduzetnici bi morali prilagođavati poslovne i informatičke sustave, mijenjati način isticanja cijena te osigurati redovito ažuriranje i objavu cjenika. Uz izravne financijske izdatke, to bi zahtijevalo dodatno vrijeme zaposlenika i organizacijske resurse.
HUP upozorava i na mogućnost da se dio troškova provedbe s vremenom prelije na cijene proizvoda i usluga koje plaćaju potrošači. Time bi mjera uvedena radi njihove zaštite mogla proizvesti i neželjene učinke, zbog čega njezine koristi i troškove treba pažljivo odvagnuti.
Posebnu pozornost, smatraju poslodavci, potrebno je posvetiti digitalnim obvezama. Pravila bi trebala biti prilagođena različitim načinima poslovanja na internetu kako ne bi stvarala nerazmjerna tehnička i administrativna opterećenja ili dovodila poduzetnike u nepovoljniji položaj ovisno o načinu njihove internetske prisutnosti.
Umjesto stvaranja novih prepreka, regulatorna rješenja trebala bi poticati digitalizaciju i pojednostavniti poslovanje, poručuju iz HUP-a.
Dogovorena procjena nakon šest mjeseci primjene trebala bi pokazati donosi li mjera očekivane rezultate i jesu li njezini učinci razmjerni troškovima. Analiza bi trebala obuhvatiti koristi za potrošače, moguće učinke na kretanje cijena te administrativne i financijske izdatke poduzetnika.
Na temelju rezultata moći će se procijeniti jesu li potrebne izmjene pravila ili je moguće iste ciljeve ostvariti jednostavnijim i manje opterećujućim rješenjima.
HUP pritom naglašava da bi svaka nova regulatorna mjera trebala imati jasno definiran cilj, mjerljive očekivane koristi i unaprijed procijenjene troškove provedbe.
Hrvatska udruga poslodavaca najavljuje nastavak dijaloga s Ministarstvom gospodarstva, uz poruku da zaštita potrošača i konkurentnost gospodarstva ne bi trebale biti suprotstavljeni ciljevi, nego dijelovi promišljenog i provedivog regulatornog okvira.