RIJEKA Do kraja ovog mandata, odnosno 2029. godine, konačno bi svi građani koji to žele i na to dugo čekaju mogli imati osiguran komunalni vez u nekoj od županijskih luka.

Naime, upravo u narednih nekoliko godina možemo očekivati ozbiljan iskorak po pitanju komunalnih vezova, kao najvažnijeg zadatka naših županijskih lučkih uprava.

Prošle, prve godine mandata, županijske luke imale su 10.192 komunalna veza, a do kraja 2029. cilj je doći do njih 12.992, što je povećanje od 2.800 vezova ili gotovo 30 posto.

Broj nautičkih vezova trebao bi istodobno porasti s 2.346 na 2.870, odnosno za više od 500. Kao konkretan cilj Županija je postavila rješavanje 70 posto današnjih zahtjeva za komunalnim vezovima, rekao je to primorsko-goranski župan Ivica Lukanović na konferenciji za novinare održanoj na temu pomorstva.

Potražnja ne jenjava

Lukanović je podsjetio kako u PGŽ-u osam županijskih lučkih uprava upravlja sa 102 luke otvorene za javni promet, u kojima je ove godine 10.499 komunalnih i 2.379 nautičkih vezova. Samo u prvoj godini mandata broj komunalnih vezova povećan je za približno 300, no, potražnja je i dalje znatno veća od raspoloživih kapaciteta.

– Na dan 1. listopada ove godine evidentirano je 7.120 zahtjeva za komunalni vez. Taj podatak, međutim, ne znači da toliko ljudi stvarno čeka jer ista osoba može predati zahtjev u više luka.

Nakon objedinjavanja podataka svih lučkih uprava procjena je da je riječ o približno 3.260 osoba, a najdulje su liste na području Bakra, Kraljevice i Kostrene te na crikveničkoj rivijeri.

Po prvi put formirana je zajednička lista za svih osam županijskih lučkih uprava, koja bi uskoro trebala biti i javno dostupna. Krenuli smo u sistematizaciju problema koji se desetljećima vuče.

Sada imamo jasniju sliku koliko ljudi stvarno čeka i gdje su potrebe najveće. To nas motivira da dignemo ljestvicu i napravimo ozbiljan iskorak do kraja mandata, istaknuo je Lukanović, koji je potom predstavio značajan investicijski ciklus u pomorstvo te rekao kako je samo iz županijskog proračuna lučkim upravama ove godine raspoređeno 3,495 milijuna eura.

Tri nova projekta za 2027.

Prvom raspodjelom osigurano je 2,1 milijun eura za 52 projekta, početkom listopada još 595 tisuća eura za 13 projekata šest lučkih uprava, dok je rebalansom iz rujna dodatnih 800 tisuća eura usmjereno u rekonstrukciju luke Vela Jana na Krku i nabavu te postavljanje valobrana u luci Bakar.

– Važno je brinuti o našem stanovništvu i komunalnim vezovima, ali moramo znati i da smo turistička regija okrenuta moru pa su nam važni i nautički kapaciteti.

Ono što želimo pokazati jest da se županijskim lukama bavimo sustavno i da u sljedećih nekoliko godina možemo napraviti ozbiljan pomak. Ipak, ne možemo svaki problem rješavati samo velikim projektima.

Tamo gdje imamo prirodno zaštićen prostor i gdje uvjeti to dopuštaju, moramo biti dovoljno inventivni da s manje novca dobijemo više. Upravo smo to tražili od naših lučkih uprava i već smo dobili nekoliko vrlo zanimljivih prijedloga.

Jedan od takvih prostora je Bakarski zaljev. U suradnji s Gradom Bakrom kroz prostorno-planske izmjene razmatra se mogućnost povećanja kapaciteta, a procjena je da bi se moglo otvoriti prostor za oko 240 dodatnih vezova uz znatno manju investiciju od one koju zahtijevaju veliki infrastrukturni zahvati.

Županija će za takve projekte tražiti i nacionalne izvore financiranja kako bi vlastita sredstva mogla usmjeravati u nove lokacije i projekte, rekao je Lukanović, dodajući kako će Županijskoj skupštini prilikom izrade proračuna za 2027. godinu predložiti tri projekta ukupne vrijednosti 4,3 milijuna eura, kojima će se obnoviti 381 postojeći vez i stvoriti 187 novih komunalnih vezova. Riječ je o zahvatima u Bakru, Jadranovu te bazenu Poljana – Runjica u Malom Lošinju.

Radovi u Martinšćici, Krku, Novom i Rabu

Pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić istaknula je kako se najveći zahvati odvijaju kroz europske projekte, pa su upravo u tijeku radovi su u tijeku u Martinšćici, Krku, Novom Vinodolskom i Rabu.

– Imamo šest velikih EU projekata koji su danas u provedbi ili postupku nabave, vrijednih gotovo 67 milijuna eura, a oni će donijeti 492 nova komunalna veza. Rekonstrukcija luke Krk ugovorena je na gotovo 18 milijuna eura i njome će biti osigurano 165 novih vezova, u Martinšćici i Novom Vinodolskom riječ je o investicijama od približno deset milijuna eura svaki, kojom će biti izgrađeno pedeset novih vezova u Martinšćici i 15 novih vezova u Novom Vinodolskom, gdje rekonstrukciju i dogradnju primarnog lukobrana prati parterno uređenje obale Podbaran.

Početkom listopada u posao uveden i izvođač na rekonstrukciji luke Rab vrijednoj 11,1 milijuna eura, koji će donijeti sto novih vezova. Dogradnja luke Ika, vrijednosti 7,8 milijuna eura s 55 novih vezova i izgradnja luke Omorika, vrijednosti blizu deset milijuna eura i sa 107 novih vezova, u postupku su javne nabave.

Paralelno s gradnjom sadašnjih projekata već se priprema novi ciklus sa sedam potpuno spremnih projekata za novu europsku omotnicu, što znači da su za njih odrađeni potrebni akti, studije i dokumentacija i spremni smo za prijavu čim se otvore mogućnosti financiranja, istaknula je Linčić Mužić.

Dodala je kako se vrijednost tih sedam pripremljenih projekata procjenjuje na oko 76 milijuna eura. Najveći među njima je bazen Žurkovo u Kostreni, vrijedan oko 17,3 milijuna eura, koji bi trebao donijeti 270 novih vezova.

Slijede Črni mul s ugostiteljsko-turističkom građevinom u Crikvenici, vrijedan 14 milijuna eura s planirana 123 nova komunalna veza, zahvati u Malinskoj koji stvaraju preduvjete za dodatnih 190 vezova te novi lukobran i betonska pasarela u Vrbniku.

Spremni su i projekti na Susku i u Valunu te rekonstrukcija operativnog gata ribarske luke Voz, dok se paralelno projektiraju daljnji zahvati na Rabu, Malom Lošinju, u Mošćeničkoj Dragi i Lovranu, rekla je Linčić Mužić.

A što je s Mrtvim kanalom?

Odgovarajući na novinarsko pitanje što je s Mrtvim kanalom, pročelnica Linčić Mužić rekla je kako je to dugogodišnje pitanje za koje se pokušava naći odgovor sukladno prostornom planu Grada Rijeke.

– Lučko područje na tom dijelu predstavlja isključivo i samo onaj morski dio, ne postoji kopneni dio luke, a da bi taj dio dobio elemente luke mora se mijenjati prostorni plan Grada Rijeke, jer sukladno postojećem to nije moguće odraditi.

Županija je krajem kolovoza ove godine dobila nove inicijative s novim rješenjima da se nadomjesti kopneni dio, a obzirom da su ta rješenja dosta inovativna u nekim dijelovima, trenutno smo u razmatranju, odnosno poslali smo upit Gradu Rijeci da nam kažu da li su prostorna rješenja u skladu s prostornim planom, jer je to jedan od preduvjeta koncensioniranja, rekla je pročelnica Linčić Mužić.