Da oporba ima bilo kakav utjecaj na vođenje Hrvatskog sabora, sutra zastupnici sigurno ne bi raspravljali i o Godišnjem izvješću Vlade i o prijedlogu SDP-a za glasovanje o nepovjerenju Vladi. No, predsjednik Sabora Gordan Jandroković odlučuje o svemu, a pritom primarno vodi računa o interesima njegovog HDZ-a. Naravno, HDZ-u i Vladi politički bolje odgovara da se obje ove točke dnevnog reda odradi u jednom danu, pa makar se o opozivu raspravljalo do ranih jutarnjih sati, nego da ih se rastegne. Takav je status oporbe u Saboru.

U slučaju da nakon sljedećih parlamentarnih izbora dođe do promjene vlasti, možda bi se o HDZ-ovim inicijativama govorilo u gluho doba noći. Možda bi Jandroković, dok Hrvatska spava, prijavljivao predsjedatelju sjednice povredu Poslovnika kako bi na taj način polemizirao s nekim poluanonimnim zastupnikom vladajuće većine. Do izbora je manje od dvije godine, u politici vrijeme brzo teče i logično je da se već razmišlja o tome tko bi sve bio u toj eventualnoj novoj većini u Saboru.

Unatoč trendu jačanja desnice u Europi, općenito na Zapadu, u Hrvatskoj ljevica vjeruje da je sposobna sama poraziti HDZ i prekinuti njegovu vladavinu koja u ovom ciklusu kontinuirano traje od 2016. Most kao treća po snazi opozicijska stranka, pak, makar na deklarativnoj razini, procjenjuje da će mu do 2028. podrška toliko narasti da će samostalno moći smijeniti HDZ s vlasti. Svatko u politici ima pravo na vlastite snove. A, realnost je trenutačno, dakle, ta da će se u utorak opet, zahvaljujući potpisima svih oporbenih stranaka osim DOMiNO i Hrvatskih suverenista, raspravljati o zahtjevu za opoziv Vlade koji neće imati pozitivan ishod. Što je i logično, drukčije i ne može biti jer opozicija nema većinu u parlamentu.

Ranije se često tražilo glasovanje o Vladi ili nekom njezinom ministru, oporbene stranke smatrale su to dobrim instrumentom političke borbe jer bi se pomoću njega otvaralo u Saboru neke teme. Premijer Andrej Plenković je, međutim, iz njegove perspektive razumljivo, sveo sve na golu matematiku i zbrajao pobjede u ovim utakmicama sa svojim protivnicima. Oporbi, ponajprije SDP-u, dosadilo je to slušati i u aktualnom sazivu Sabora malo je rasprava o opozivu. Samo kada SDP zaključi da postoji neki baš veliki problem i da ga se može povezati s Vladom. Sada je to bio opasan otpad ilegalno zatrpan na prostoru bivšeg PPK-a Velebit u Gospiću. Njime su se tijekom posljednja dva mjeseca zaista svi politički akteri najviše bavili, a opozicija je, kako to Plenković voli reći, nenormalno pumpala. Ali, proteklih je tjedana ova tema ipak nekako splasnula. Vrhunac je bio masovan prosvjed u Zagrebu i poslije njega je mobilizacija u vezi otpada polako popuštala.

Zato saborska rasprava o Vladi dolazi u trenutku kada tisuće tona otpada nezakonito odloženog u Gospiću ne zaokupljaju javnost toliko kao početkom rujna.

U tom kontekstu oporbi pomažu nova uhićenja i potom ekspresno puštanje na slobodu pojedinih bitnih protagonista ove ekološke afere. No, Plenković je već, bez da je išta krupno učinio, uspio prebroditi najgore razdoblje ove krize. Nitko nije smijenjen, otpad je i dalje, već četvrtu godinu otkad su nadležne institucije saznale za njega, u Gospiću, tek ga je nešto sitno odvezeno na spaljivanje u dvije cementare, a sanacija je još krajnje upitna i bit će iznimno skupa. Kako je onda premijer ipak politički amortizirao problem koji mu je ljetos ozbiljno zaprijetio? Uglavnom prokušanom metodom političara, čekanjem da se on sam od sebe barem djelomično ispuše. Usto je još stvarao u javnosti dojam da Vlada silan trud ulaže u pripreme za sanaciju i da će sve na koncu biti u redu. Zaslugom njega i Vlade dok opozicija zna jedino pumpati.

Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak, koji ima značajno iskustvo sa zbrinjavanjem otpada, otvoreno je u intervjuu za naš list priznao da mu nije jasno kako će se riješiti to u Gospiću. No, jednom će i tu najvjerojatnije doći do određenog pomaka.

Obnova nakon potresa 2020. dugo je trajala, a ništa se konkretno nije zbivalo, ali onda je, što je bilo neizbježno, ipak krenula. Tako da će Plenković valjda, kada je otpad u pitanju, imati čime izaći na iduće izbore.

Opoziv će, pak, odbiti sa 79 glasova, ako mu se ne pridruži još koji zastupnik oporbe.