Prvi pravi test

Možemo! kritizira Grbina, ali ne želi njegov opoziv. U Puli se otvara neugodno pitanje za SDP

Boris Bilas

Pulski gradonačelnik Peđa Grbin i koordinatorica Možemo! za Pulu Dušica Radojčić / Foto Milivoj Mijošek

Pulski gradonačelnik Peđa Grbin i koordinatorica Možemo! za Pulu Dušica Radojčić / Foto Milivoj Mijošek

Cijela inicijativa oko opoziva gradonačelnika Pule Peđe Grbina zapravo je prvi pravi test odnosa dviju stranaka koje planiraju zajedničku koaliciju za iduće parlamentarne izbore



U Puli je u tijeku prikupljanje potpisa za referendum kojim bi se s mjesta gradonačelnika opozvao bivši predsjednik SDP-a Peđa Grbin. Iza inicijative stoji nekolicina nezavisnih vijećnika i vijećnica iz pulskog Gradskog vijeća, a ako uspiju u svom planu, Peđa Grbin bi postao prvi gradonačelnik u Hrvatskoj koji je na referendumu opozvan sa svoje funkcije.


No zbog strogih uvjeta za opoziv, teško je očekivati da bi se to stvarno moglo dogoditi, pa je od samog procesa opoziva puno zanimljivija priča oko odnosa SDP-a i Možemo! u Puli jer je cijela inicijativa oko Grbinovog opoziva zapravo prvi pravi test odnosa dviju stranaka koje planiraju zajedničku koaliciju za iduće parlamentarne izbore na kojima će pokušati svrgnuti HDZ i Andreja Plenkovića s vlasti.


Možemo! je na čelu sa saborskom zastupnicom i predsjednicom saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušicom Radojčić već niz godina oporba u Puli, a sama Dušica Radojčić je jedna od najaktivnijih vijećnica te najglasnijih kritičarki Peđe Grbina.




Možemo! i SDP u Puli su se razišli još za vrijeme mandata prošlog gradonačelnika, nezavisnog Filipa Zoričića i to zbog projekta gradnje hotela na pulskom Lungomareu.


Zbog tog je projekta čak i održan referendum koji je propao zbog malog izlaska birača, ali to je bio početak razlaza SDP-a i Možemo! I to prije svega zbog uloge utjecajnog pulskog SDP-ovca Stevana Muidže u projektu gradnje spornog hotela.


Radojčić i pulski Možemo! ostali su u oporbi i nakon što je Grbin na izborima pobijedio Zorčića te su u proteklih godinu i pol bili glasni kritičari Grbinove administracije.


Možemo!: Tko uopće stoji iza te inicijative?


No, inicijativu za njegov opoziv ipak neće podržati, što je poprilično razočaralo inicijatoricu za Grbinov opoziv, gradsku vijećnicu Koviljku Aškić. Bivša bliska suradnica prošlog gradonačelnika Filipa Zoričića, u ovaj je mandat izabrana na nezavisnoj listi koja je nosila njegovo ime, ali i koja je u međuvremenu promijenila ime te se potpuno distancirala od bivšeg gradonačelnika.


– Što se tiče podrške od stranke Možemo!, to mi je veliko razočaranje. Budući da se deklariraju kao oporba, bila sam sigurna da će nam se pridružiti. Javnu podršku dale su nam kolegice Boljunčić i Pršo, ali očekujem da se pridruže i svi oni koji su i inače oporba.


Svi su dobrodošli, bez obzira na to iz koje su stranke, jer ovo je građanska inicijativa – to stalno naglašavam. Bez obzira na to što nas neki žele povezati s nekakvim desnim opcijama, mi smo pozvali sve.


Dakle, ne nastupamo jednostrano i svaka nam je podrška dobrodošla, ali očito da je fokus Možemo! sada usmjeren na neke druge stvari, rekla nam je glavna organizatorica inicijative za opoziv Peđe Grbina Koviljka Aškić.


Organizatorica inicijative za opoziv Peđe Grbina Koviljka Aškić / Foto Milivoj Mijošek


Organizatorica inicijative za opoziv Peđe Grbina Koviljka Aškić / Foto Milivoj Mijošek

S druge strane, iz pulskog Možemo! odgovorili su nam da potporu inicijativi nisu dali jer nije potpuno jasno tko iza nje stoji, a Koviljki Aškić zamjeraju i to što su se inicijativi pridružili, kako tvrde, i neki pripadnici desnice.


– Inicijatorica opoziva Koviljka Aškić izričito je rekla da neće pozivati političke stranke da se uključe u inicijativu, tako nije kontaktirala ni Možemo! Pula. Istodobno, inicijativu je teško nazvati nezavisnom kada je predvode gradske vijećnice, a u javnosti se pojavljuju informacije o uključivanju stranaka desnog političkog spektra.


Pritom, nije jasno komunicirano koji je politički cilj inicijative i što bi konkretno trebalo uslijediti nakon eventualnog opoziva – tko bi bio kandidat za gradonačelnika i što se očekuje od postojećeg Gradskog vijeća, s obzirom na to da opoziv gradonačelnika ne znači automatski i nove izbore za Vijeće.


Budući da nismo dio inicijative i ne raspolažemo tim informacijama, ne možemo dati informiranu preporuku svom članstvu, rekli su nam iz pulske organizacije stranke Možemo!, ali su i dodali da i dalje ostaju opozicija Peđi Grbinu i SDP-u u najvećem istarskom gradu.


– Što se našeg rada u gradskoj politici i gradskom vijeću tiče, Možemo! Pula je opozicija Peđi Grbinu. To jasno pokazujemo svojim radom u Gradskom vijeću i van njega.


Kritizirali smo njegove odluke o kadroviranju i upravljanju gradskim ustanovama, odnos prema prostornom planiranju, Lungomareu, Pragrandeu i Delfinu, parkingu, Kaštijunu, asfaltiranju Prvomajske i drugim pitanjima važnima za građane.


Odluke o lokalnoj politici donosimo u Puli i naš stav prema inicijativi za opoziv gradonačelnika proizlazi isključivo iz lokalnih okolnosti, tvrde iz Možemo! Pula te očito žele dati do znanja da iza njihove odluke da ne podrže Grbinov opoziv ne stoji središnjica u Zagrebu niti su na tu odluku utjecali pregovori oko suradnje na nacionalnoj razini.


Grbin: Zaustavio sam im betonsku kocku pa se bune


Sam gradonačelnik Pule Peđa Grbin nije se želio pretjerano zamarati političkom stranom priče oko njegovog opoziva te nam je rekao da je inicijativa za njegov opoziv građanska inicijativa koja je u demokratskom društvu sasvim normalna i prihvatljiva.


– S druge strane, iskreno mislim da za njom nema razloga jer je činjenica da se u Puli, otkako sam gradonačelnik, događaju velike stvari i velike promjene nabolje za građane.


Činjenica je da smo u Puli pokrenuli brojne projekte koji su se godinama obećavali, a na kraju bi ostali mrtvo slovo na papiru. Činjenica je isto tako da ja kao gradonačelnik i kolege koji me podržavaju radimo točno ono što smo u kampanji najavljivali i predstavili građanima.


No, kao što sam već rekao, ovo je legitimna inicijativa na koju organizatori imaju puno pravo, kazao nam je Grbin dodavši da mu je ipak zanimljivo da cijela oporba nije stala iza inicijative Koviljke Aškić.


U Puli je u tijeku prikupljanje potpisa za referendum na kojem bi se glasalo za opoziv Peđe Grbina / Foto Milivoj Mijošek


U Puli je u tijeku prikupljanje potpisa za referendum na kojem bi se glasalo za opoziv Peđe Grbina / Foto Milivoj Mijošek

– Koviljka Aškić i Dragica Pršo me optužuju za betonizaciju Pragrandea, a istina je da je lista na kojoj su njih dvije bile i s koje su izabrane u Gradsko vijeće tražila da se na Pragrandeu napravi betonska garažna kuća visoka čak sedam katova.


Dakle, oni su htjeli graditi betonsku kocku od sedam katova nasred Pragrandea. Ja sam to, naravno ne sam, nego uz potporu većine vijećnika – mislim da su za to glasovali gotovo svi u Gradskom vijeću – zaustavio.


Umjesto toga, gradit ćemo jedno potpuno zeleno parkiralište u razini tla koje uopće neće ugrožavati okoliš. Ne znam hoće li tamo uopće biti više od jednog ili dva kubika betona za separator otpadnih voda.


I sada ispada da ja betoniram, a zapravo sam zaustavio betonsku kocku. Naravno da mnogi ne mogu stati iza takve inicijative kako se ne bi blamirali. A to što HDZ, Dušica Radojčić i platforma Možemo! nisu stali iza toga – to je pitanje za njih, zaključio je Grbin.


Koviljka Aškić doista i je bila izabrana na listi koja je nosila ime bivšeg gradonačelnika Zoričića, ali je nakon njegovog povlačenja i odlaska na funkciju u ambasadi u Skandinaviji, iz imena liste izbačeno njegovo ime.


Osim toga, sama Koviljka Aškić najavila je da će se nakon završetka ove inicijative, bez obzira na ishod, potpuno povući iz politike.


– Točno je da sam od prvog dana, još od formiranja liste za vijeće i predizborne kampanje, rekla da se nakon ovog mandata povlačim iz politike. Unutar naše liste postojao je dogovor da ćemo se rotirati.


Za sebe sam odmah rekla da ne bih voljela biti u vijeću cijeli mandat, nego otprilike dvije godine, kako bi priliku dobio netko drugi iza mene. Uz to, imam i određene godine te mislim da je zaista vrijeme da mlađi učine svoje, rekla nam je Koviljka Aškić koja je dodala kako je zadovoljna s tijekom prikupljanja potpisa za referendum o Grbinovom opozivom.


Da bi referendum bio raspisan do iduće subote potrebno je skupiti nešto manje od 9500 potpisa što nije nemoguće s obzirom na to da je za referendum za Lungomare prikupljeno oko 11500 potpisa.


No iza tog referenduma je bila puno veća organizacija, a veliku podršku je dala i pulska podružnica stranke Možemo! čija je podrška sada izostala. Ali ono što je za cijelu priču indikativno je da je za zaustavljanje gradnje hotela na Lungomareu na tom referendumu glasalo tek nešto više od 10 tisuća birača, dakle manje nego što je dalo potpis za održavanje referenduma.


Inicijatorica zadovoljna, šanse ipak male


Koviljka Aškić je svjesna da je šansa za Grbinov opoziv mala, budući da čak i ako se skupe potpisi, za referendumu za njegov opoziv treba glasati oko 15500 birača što je 33 posto upisanih birača, a za pulske političke prilike to je poprilično velika brojka.


– Zadovoljna sam jer je odaziv dobar. Ljudi su uglavnom nezadovoljni komunikacijom jer nam kažu da gradske vlasti s njima loše komuniciraju, da se prijave razvodnjavaju i slično. Sudjelovali su na javnim raspravama i kažu da nema nikakvog uvažavanja mišljenja građana, što i mi sami tvrdimo.


To nam je samo jedna od zamjerki. Najveća zamjerka je zapravo ovakav način planiranja razvoja grada, odnosno činjenica da se uopće ne planira. Stalno se guraju neki ‘projekti iz ladica’, što je u redu, ali recimo ono što je bitno za veliki dio građana – a to je primjerice Tvornica cementa – uopće se ne rješava.


Što se tiče uvjeta i ograničenja da ova inicijativa prođe, jako je teško prikupiti tih 20% potpisa. Znamo da birački popisi sigurno nisu uređeni kako treba. Pula u stvarnosti ima nekoliko tisuća stanovnika manje nego što ima registriranih birača, kojih je oko 49.000.


Te brojke nisu u redu i biračke popise bi trebalo ažurirati. Skupljanje potpisa traje kratko, možda bi nam dobro došla još tri dana više, ali moramo se prilagoditi.


Uglavnom znamo da u Puli ima puno birača SDP-a i IDS-a, ali i velik broj njihovih birača također nije zadovoljan. IDS sada ima novog predsjednika u Puli koji je naglasio promjene, ali i nastavak suradnje sa SDP-om u Gradskom vijeću tako da ne očekujemo njihovu podršku, zaključila je Koviljka Aškić.


Ostaje za vidjeti hoće li u svojoj inicijativi na kraju ipak uspjeti i hoće li Peđa Grbin uskoro postati prvi hrvatski gradonačelnik koji je opozvan sa svoje dužnosti ili će i zbog pomoći stranke Možemo! zadržati svoju poziciju do idućih lokalnih izbora u svibnju 2029 godine.